Authors Posts by Asim Šarić

Asim Šarić

2158 POSTS 0 KOMENTARA

Šest zemalja jugoistočne Azije dogovorilo se u subotu na samitu da uspostave forum za jačanje saradnje obavještajnih i sigurnosnih službi u borbi protiv ekstremističkih prijetnji u tom dijelu svijeta.

Ministri sigurnosti i zvaničnici iz Indonezije, Australije, Malezije, Bruneja, Filipina i Novog Zelanda održali su jednodnevni sastanak u pijestonici indonežanske provincije Sjeverni Sulavezi a u središtu razgovora bio je napad islamske države u filipinskom gradu Maraviju.

Kako je objasnio indonežanski ministar sigurnosti Viranto, šest zemalja dogovorilo se da rade na intenzivnijoj razmjeni informacija i saradnji policijskih i obaveštajnih službi, prenosi agencija AFP.

– Ne možemo da šutimo zato što je terorizam postao realna prijetnja čovječanstvu. Nijedna zemlja nije lišena te prijetnje i zato s njom moramo da se suočimo zajedno – rekao je on.

Takođe se založio za pooštravanje imigracionih procedura kako bi se spriječilo da ekstremisti putuju po regionu.

Okupacija Maravija od džihadista povećala je strahovanja da je ideologija nasilja ID-a pustila korjenje na jugu Filipina i da bi mogla da destabilizuje susjedne zemlje.

U tom konfliktu poginulo je više od 600 ljudi, uključujući strane borce a grad je opustošen u vladinim vazdušnim napadima na ekstremiste.

S prijetnjama se suočavanju i Indonezija i Malezija.

Izvor: RTV Slon/ Fena

Juniorska košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je selekciju Francuske rezultatom 66:65 u 1. kolu grupe D na Evropskom prvenstvu u Slovačkoj.
Francuska: Choupas 3, Wiscart Goetz, Mballa 7, Dossou Yovo 6, Niasse 4, Briki 13, Sarr 7, Bazille, Beyhurst 4, Abah 4, Fevrier 12, Blanc 5.

Bosna i Hercegovina: Soldo, Alikadić 4, Begić, Adžić 2, Ilić, Kamenjaš, Sikiraš 7, Čerkezović 8, Čampara 32, Mirković, Omerović 3, Janković 10.

U prvoj četvrtini selekcija Francuske rano je došla prednosti od sedam razlike (9:2), no mladi Zmajevi su se brzo vratili u igru, da bi na kraju prve četvrtine Francuzi imali tek blagu prednost 20:17. U drugoj četvrtini igre izabranici Borisa Džidića su odigrali odlično, da bi na selekcije BiH na odmor otišla sa rezultatom 34:33. Treću četvrtinu Francuzi su okončali u svoju korist 52:51, da bi u posljednju četvrtinu juniori BiH okončali rezultatom 66:65.
Najzaslužniji za trijumf reprezentacije Bosne i Hercegovine je bio Sani Čampara koji je ubacio 32 poena.

Najbolji bosanskohercegovački bacači kugle Mesud Pezer i Nermin Štitkovac postavili su nove državne rekorde u seniorskoj u juniorskoj konkurenciji.

Na Prvenstvu Republike Srpske na Sokocu, Pezer i Štitkovac su nastupili van konkurencije, ostvarivši sjajne rezultate.

Pezer je hicem 21,43 m oborio više od 33 godine star rekord Zlatana Saračevića, koji je iznosio 21.11 m (1984.).  Dvadesetvogodišnji član Atletsklog kluba Zenica pokazao je sjajnu formu pred nastup na Svjetskom prvenstvu koje naredne sedmice počinje u Londonu.

Rekord Pezera spada u red nekoliko najvrijednijih rezultata u historiji bh. atletike, među kojim su rezultati Amela Tuke na 800 m (1:42.51) i Elvira Krehmića u skoku u vis (2,31 m).

Sedamnaestogodišnji član AK Sarajevo Nermin Štitkovac, kuglu težine 5 kg bacio je na daljinu 20,75 m, što je za 13 cm bolje od dosadašnjeg rekorda, koji je bio u njegovom vlasništvu.

Izvor: RTV Slon / Fena

Iz iranske elitne Revolucionarne garde u subotu su kazali da je letjelica američke mornarice ispalila pucanj upozorenja tokom “neprofesionalnog” susreta s iranskim brodovima, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.

IRNA se pozvala na saopćenje iz Garde u kojem se navodi da se američki nosač aviona Nimitz zajedno s još jednim brodom približio iranskoj naftnoj platformi u Perzijskom zaljevu, te da je helikopter s Nimitza letio u blizini brodova iranske Revolucionarne garde, prenosi agencija AP.

U izvještaju se navodi da se “susret” dogodio u petak poslijepodne, te da su američki brodovi napustili to područje nakon incidenta.

Izvor: RTV Slon/ Fena

Međunarodna atletska federacija – IAAF objavila je nagradni fond za predstojeće svjetsko prvenstvo, koje će od 4. do 13. augusta biti održano na Olimpijskom stadionu  u Londonu.

Najboljim atletičarima i atletičarkama ukupno je namijenjeno 6.276.700 eura.

Osvajačima pojedinačne zlatne medalje namijenjeno je po 51.300 eura.

Za osvojeno srebro atletičari će dobiti  25.650, a za bronzu 17.100 eura, dok bonus za svjetski rekord ostaje 85.500 eura.

Nagrađeni će biti i svi finalisti od 4. do 8. mjesta, od 12.800 do 3.400 eura.

Izvor: RTV Slon/ Fena

Lokalne vlasti na jugoistoku Španije saopćile su da su evakuirale 300 osoba nakon što je u požaru izgorilo 1.000 hektara borove šume.

Francisco Martinez, regionalni ministar poljoprivrede, okoliša i ruralnog razvoja za autonomnu zajednicu Castilla-La Mancha, kazao je da su evakuirani stanovnici iz deset malih gradova, te turisti iz jednog kampa, izvještava agencija AP.

Više od 150 vatrogasaca se u subotu uz podršku jedinica u zraku borilo s požarom koji je počeo u petak i proširio se na područje Nacionalnog parka Los Calares del Rio Mundo.

Izvor: RTV Slon/ Fena

U toku ove godine najviše projekata komunalne infrastrukture odnosilo se na rekonstrukciju cesta oštećenih u klizištima, ali i drugih dotrajalih puteva i izgradnju novih.  Gradonačelnik Jasmin Imamović ističe da su ovoga puta kroz projekte bile dominatne prigradske mjesne zajednice, dok će naredne godine prioritet imati pješačke zone.

„U ovoj godini  smo na ceste mostove i trotoare, mnoge završene, mnoge sa radovima u toku, mnoge gdje je tenderska procedura u toku uložili preko sedam miliona KM“, izjavio je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Najviše projekata putne infrastrukture , čak 22, realizirano je GRANT sredstvima Svjetske banke i to u iznosu od preko 1,5 miliona KM. Uz pomoć sredstava od TE Tuzla realizovano je 10 projekata u vrijednosti od preko milion KM, dok je treći izvor finansija poseban račun Grada i kreditna sredstva.

„To se odnosi na puteve, jedan je u MZ Gornja Tuzla koji je upravo u fazi realizacije, zatiim dva projekta u fazi uvođenja izvođača radova na dionici u naselju Mramor i na putu Husino Kiseljak, odnosno više je vezana za MZ Kiseljak“, izjavio je Kemal Kurević, šef Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica.

Za projekte  sanacije i rekonstrukcije trotoara, pješačkih površina i arhitektonskih barijera Grad Tuzla planira uložiti preko 3,5 hiljade KM čime će se osigurati bolja sigurnost pješaka a u tu svrhu planiran je i završetak izgradnje pješačkog mosta koje će povezivati naselja Zlokovac i Stupine.

 

Foto: ilustracija

Proces deminiranja na području Tuzlanskog kantona aktivno se provodi od 1997. godine, a prema podacima Kantonalne uprave civilne zaštite do danas je deminirano preko 20 miliona kvadratnih metara sumnjivog terena. Pred deminerskim timovima koji su svakodnevno prisutni u 13 općina Tuzlanskog kantona predstoji još oko 80 miliona kvadratnih metara sumnjivog terena koji se treba deminirati. Prema dostupnim podacima, najzagađenije područje minsko eksplozivnim sredstvima bila je općina Gradačac, a to je ujedno i općina u kojoj se posljednjih nekoliko godina najviše zemljišta i deminiralo. Trenutno po zagađenosti zemljišta minsko – eksplozivnim sredstvima prednjači općina Lukavac, a slijedi je općina Kalesija i Doboj –Istok. U ovoj godini je realizovano šest projekata deminiranja od Seljublja do Banovića, a u planu je da se do kraja deminerske sezone, realizuje još pet projekata. Generalno, u Kantonalnoj upravi civilne zaštite nisu zadovoljni dinamikom realizacije projekata deminiranja.

„Zašto je to tako, pa prije svega trebamo reći da komercijalne kompanije iz raznih razloga, prije svega kada je u pitanju implementacija finansijskih sredstava, još uvijek nisu prišle deminiranju terena koje su zauzele kao gotove projekte koji su izređeni od strane BHMAK-a, ali se nadamo da će to biti u drugom dijelu deminerske sezone. Od početka godine, na našem kantonu je 11 projekata u fazi izrade ili je okončano. Okončano je šest projektaa sa ukupnom površinom deminiranja od preko 100 hiljada metara kvadratnih, a imamo negdje oko 400 hiljada metara kvadratnih da deminiramočiji su projekti u procesu izrade i koji će svakako biti završeni,“ kazao je Benedin Pejić, stručni savjetnik za deminiranje i uklanjanje NUS-a.

Do kraja godine, preostalih 400 hiljada metara kvadratnih sumnjivog zemljišta trebalo bi se deminirati na području opčina Lukavac, Gračanica, Gradačca i Čelića.

„Nažalost površina na području TK je još uvijek ogromna, a to je još oko 80 miliona metara kvadratnih, ako znamo da je deminirano više od 20 miliona kvadratnih metara, možemo i zamisliti koji je tek posao pred deminerima i zajednicom tek predstoji,“ istakao je Pejić.

U Kantonalnoj upravi civilne zaštite ukazali su na potrebu uključenja i aktuelnih vlasti u riješavanje problema deminiranja zemljišta na području TK, jer interes stranih donataora polako opada. Također, uputili su i apel svim građanima da ukoliko primijete ili posjeduju  minsko – eksplozivna sredstva iz proteklog rata da ih prijave Federalnoj upravi civilne zaštite ili MUP TK, koje će isto ukloniti bez ikakvih problema ili posljedica po građane.

„Nažalost je jako puno prijava koje se dojavljuju Kantonalnoj upravi civilne zaštite i MUP-u, tako da je tim civilne zaštite za neutralisanje ubojitih sredstava stalno uposlen na svih 13 općina TK, gdje gdjeluje na neutralisanju tih sredstava i stvaranja sigurnijeg okruženja za sve naše građane,“ kazao je Pejić.

Prema statistikama, iz godine u godinu, sve je manje stradalih osoba od minsko – eksplozivnih sredstava. U ovoj godini neeksplodirana ubojna sredstva u Čeliću su odnijela jedan život.

Na prijedlog Općinskog štaba civilne zaštite, Odluku o prestanku stanja prirodne nesreće na području te općine, načelnik općine Jablanica Salem Dedić donio je jučer izvijestio je Operativni centar civilne zaštite HNK-a.

Odluka o proglašenju prirodne nesreće donesena je 21. jula zbog velikog požara koji je zahvatio MZ Doljani i MZ Jablanica II te pričinio veliku materijalnu štetu.

Izvor: RTV Slon/ Fena

Večeras u 22:40 sati u programu TV Slon i TV Mreže gledajte film ”Čuvari zakona”

Režiser: Anne Kopelson

Uloge: Tommy Lee Jones, Wesley Snipes, Robert Downey Jr…

Žanr: Akcija, Triler

Sinopsis filma:

Savezni šerif Sam Gerard (Tommy Lee Jones) ponovno ima pune ruke posla. Ovog puta njegova meta je zagonetni bjegunac Mark J. Sheridan, nepobjediva borilačka mašina koja skriva tajnu o visoko kompromitiranim dužnosnicima. Nakon pada aviona za transport zatvorenika u rijeku Ohio, jedan od njih, Mark Sheridan (Wesley Snipes), iskorištava nesreću kako bi umakao ruci pravde. Malo ljudi zna da je Sheridan zapravo tajni agent kojega su iznevjerili poslodavci, a koji je postao najtraženija pokretna meta u državi. U lov za Sheridanom kreće čuveni savezni šerif Sam Gerard (Tommy Lee Jones), pitajući se, korak za korakom, tko je uistinu taj zagonetno vješti bjegunac ispred njega. I dok Gerard, kojemu se pridružuje FBI-ev agent John Royce (Robert Downey Jr.), polako otkriva istinu o čovjeku kojega lovi, Sheridan je sve bliže krivcu za svoje zatvaranje…

 

Jedna od najboljih bh. kickboxera, danas je u disciplini K1 (-86 kg), dvjema pobjedama osigurao plasman u finale i medalju za Bosnu i Hercegovinu na Svjetskim igrama koju se održavaju u poljskom Wroclavu.

U čevtrfinalu je bio bolji od marokanskog predstavnika i prvaka Afrike Aziza El Felaka, te se odlukom sudija 2:1 plasirao u polufinale.

Tamo ga je u večerašnjem susretu čekao Omid Nosrati iz Irana, od kojeg je Selimović također bio bolji, te nakon jednoglasne odluke sudija od 3:0 ostvario plasman u finale.

Finalni meč u kojem će se bh. predstavnik susresti s domaćim borcem Dawidom Kasperskym, na programu je sutra.

Nakon 2009. godine na ovim igrama, koje se održavaju od 1981. godine ovo će biti prva medalja za Bosnu i Hercegovinu na Svjetskim igrama koje okupljaju sportiste iz neolimpijskih sportova u okviru 31 sportske discipline.

Na do sada održanim Svjetskim igrama, BiH je osvojila pet medalja i to u disciplinama karate i boćanje.

Nakon šest dana igara i do sada okončane 133 sportske discipline, najviše medalja imaju Rusija (46), Italija (33), Francuska (31) i Njemačka (28).

Izvor: RTV Slon/ Fena

Foto: Ilustracija

Rad volontera u našoj zemlji najbolje se vidio u 2014. godini, kada smo imali prirodnu nesreća, poplave i klizišta. Njihov trud tu je bio nemjerljiv. Mnogobrojni studenti, radnici, pa i penzioneri koji su imali više slobodnog vremena uskočili su u pomoć onima kojima je pomoć bila najpotrebnija. Javljali su se i Federalnoj upravi civilne zaštite, gdje su uvidjeli da je napokon potrebno evidentirati sve osobe koje su spremne pomoći. Zbog toga se krenulo u realizaciju projekta Mreža volontera, a cilj je da u svakom momentu u ovoj Upravi imaju podatke o tome ko su volonteri, kako ih angažovati, na kom području i slično. Oni će prolaziti određene seminare i obuke.

„Ako vi imate minska polja gdje moraju ući prvo naši ljudi koji bi raščistili mine pa da bi bilo kakvo pomogli stanovništvu, onda vi takve ljude ne možete pustiti da rizikuju svoj život. Onda smo shvatili da nam je potrebna Jedinstvena mreža volontera gdje će svaki volonter koji se prijavi biti opremljen i obučen i moći odgovoriti zajedno sa našim ljudima u okviru svojih volonterskih dužnosti,“ kazala Majda Kovač, glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite.

 Nakon konačne uspostave Mreže volontera, bit će poznat profil ljudi koji će moći pomoći u slučajevima prirodne nesreće, ne samo članovima Federalne uprave civilne zaštite, nego i ostalim organima koji su uključeni u sistem zaštite i spašavanja. Dakle, baza će biti dostupna svima.

”Nama su se već stotine ljudi javile. Čak su i fakulteti pokazali zainteresovanost pa čak i univerzitet sa kojim očekujemo da potpišemo sporazum. Onda nam se javljaju mladi ljudi koji žele da pomognu i koji mogu svojim iskustvom i vještinama pomoći, recimo doktori veterine,” kazala je Kovač.

U slučajevima prirodnih nesreća svaka pomoć je dobrodošla, navode iz Federalne uprave civilne zaštite. Javni poziv za upis volontera otvoren je tokom cijele godine. On će se kontinuirano ažurirati, odnosno dopunjavati onim grupama i osobama koje su spremne pomoći u slučajevima potrebe.

Evropski sud pravde je odlučio da se zakon prema kojem izbjeglice moraju tražiti azil u prvoj zemlji u koju uđu primjenjuje čak i u vanrednim okolnostima.

Ovaj postupak, koji su pokrenule Austrija i Slovenija, mogao bi utjecati na sudbinu nekoliko stotina osoba koje su stigle tokom migrantske krize 2015-16. godine, izvještava BBC.

Presuda se konkretno tiče dvije afganistanske porodice i jednog Sirijca koji su predali zahtjev za azil nakon što su napustili Hrvatsku.

Kako navodi sud, o njihovim zahtjevima treba odlučivati Hrvatska.

Po tzv. Dublinskoj uredbi, izbjeglice trebaju tražiti azil u prvoj državi članici EU u koju stignu.

Međutim, Njemačka je suspendirala ovu uredbu za sirijske izbjeglice, zaustavljajući deportacije.

Od augusta 2015. stotine, a nekad čak i hiljade ljudi su svakodnevno pristizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a poslije kroz Sloveniju.

Mnogi su željeli nastaviti dalje ka Njemačkoj, ali oko 90.000 ih je apliciralo za azil u Austriji, što je oko jedan posto broja stanovništva te zemlje.

Među njima su bile dvije afganistanke, sestre Khadija i Zainab Jafari i njihova djeca, koji su stigli na austrijsku granicu u februaru 2016. godine.

Kako je naveo advokat Stephan Klammer iz humanitarne organizacije Diakonie, “oni su stigli prevozom koji su organizirale vlade Austrije i drugih zemalja”.

Ulazak u Austriju im nije dopušten, te je slučaj predat Evropskom sudu pravde, zajedno sa sličnim slučajem jednog Sirijca u Sloveniji.

U srijedu je sud odlučio da je njihov prelazak hrvatske granice trebao biti smatran nezakonitim po Dublinskoj uredbi, i da bez obzira na to što je jedna članica EU na humanitarnoj osnovi dopustila ulazak na svoju teritoriju građaninu zemlje koja nije u EU, to odobrenje nije validno u drugim zemljama članicama EU.

Izvor: RTV Slon/ Fena

Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH danas na zasjedanju nisu usvojili Prijedlog grupe poslanika za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH.

Po okončanju rasprave federalni premijer Fadil Novalić poslanicima je prezentirao dosadašnje rezultate Reformske agende i najavio prioritetne aktivnosti.

Konstatovao je da je procenat izvršenja svih mjera i aktivnosti 64 posto to jest „22 aktivnosti su realizirane, a 17 se kontinuirano provodi“.

Iz oblasti javnih finansija uveden je Moratorij na zapošljavanje i na povećanje plata u javnom sektoru na nivou FBiH.

– Budžetom je predviđeno 7.210, a stanje na dan 30. juna je 6.706 zaposlenih. Također, imamo Registar parafiskalnih nameta,  Zakon o porezu na dobit,  Zakon o unutrašnjem platnom prometu, te Novi zakon o bankama u skladu sa direktivama Basel I, II i III – kaže Novalić.

Među realizovanim ključnim mjerama u prethodnom periodu su izmjene i dopune zakona o doprinosima (preferencijalni tretman), jačanje nadzora nad bankama, oživljavanje i unapređenje namjenske industrije, set zakona i uredbi iz finansijske sfere kojim se suzbija siva ekonomija, kao i rješavanje statusa preduzeća sa poteškoćama (Dita, Aida, Revom, TTU, Livnica Tuzla, UNIS Tools, Željezara Zenica, BH Airlines, Hidrogradnja, Borac Travnik, Konjuh, Agrokomerc).

– Iz oblasti tržišta rada usvojeni su Zakon o radu, Uredba i finansiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja mladih ljudi, donijeti su novi opšti i granski kolektivni ugovori, te subvencije za poljoprivrednike uslovljene registriranjem poljoprivrednih gazdinstava uz plaćanje preferencijalne stope doprinosa – istakao je Novalić.

U socijalnom pogledu naglašava da je omogućena finansijska stabilizacija Zavoda PIO odnosno redovna isplata penzija, Sporazum sa boračkom populacijom i subvencioniranje plaćanja električne energije za socijalno ugrožene kategorije.

U radu Vlade Federacije BiH, konstatovao je Novalić, bit će prioritetne reformskih mjere usmjerene na porast broja zaposlenih, što namjerava osigurati usvajanjem zakona o doprinosima, porezu na dohodak i osnovama zdravstvenog osiguranja.

Osim toga bit će ključne investicione mjere usmjerene na ubrzan rast ekonomije, a koje podrazumijevaju dvije termoelektrane u Tuzli i Banovićima, Autoput 5-C i magistralne ceste  (putarine kroz izmjenu Zakona o akcizama), te brze i regionalne ceste (Ruski dug, profiti državnih firmi, zadržavanje transfera od putarina).

– U Federaciji BiH imamo 33.527 novozaposlenih i 36.375 manje nezaposlenih. Rast BDP je 1.608.000.000 KM. Došlo je do porasta direktnih poreza i doprinosa u FBiH – 334.349.677 KM, a porast indirektnih poreza usmjerenih ka Federaciji BiH je 275.768.630 KM – rekao je Novalić.

Naveo je i da je zabilježen porast izvoza za 383.000.000 KM. Ukupna dobit firmi je, kako kaže, skočila sa 739.956.776 KM 2014. godine na 1.584.160.095 KM u 2016. godini, a broj registrovanih privrednih subjekata je porastao za 3.608.

– Došlo je do porasta zaposlenosti u Tešnju, Mostaru, Gračanici, Ilidži,  Novom Gradu (Sarajevo), Travniku, Zenici, Visokom, Gradačcu i Živinicama. Pozitivno je i što je u obrtima porastao  broj zaposlenih za 9.176 – zaključio je Novalić prezentirajući rezulatate provedbe Reformske agende.

Nakon toga predsjedavajući Edin Mušić okončao je dvodnevno zajedanje te poručio da će ovaj dom u septembru održati najmanje dvije sjednice.

Drugog dana zasjedanja usvojen je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva, dok nisu podržani Prijedog zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost FBiH, izmjene Zakon o suzbijanju organizovanog kriminala u FBiH, izmjene i dopune Zakona o Javnom servisu RTV FBiH.

Sa dnevnog reda, na prijedlog premijera Federacije BiH Fadila Novalića, skinut je Prijedog Odluke o prihvatanju zaduženja po Ugovoru o zajmu između EBRD-a i BiH za realizaciju projekta Vodovod Visoko.

Izvor: RTV Slon/ Fena