Federalni zavod za statistiku, u suradnji sa Agencijom za statistiku BiH i Republičkim zavodom za statistiku RS,  u periodu od 3.6. do 26.6.2020. godine provodi  redovno statističko istraživanje ”Upotreba informaciono-komunikacijskih tehnologija u domaćinstvima i pojedinačno” (IKT – D 2020).

Anketa se provodi CATI metodom (Computer Assisted Telephone Interview) što znači da će ovlaštene osobe, u ime Federalnog zavoda za statistiku u navedenom periodu putem telefona tražiti jednu osobu iz vašega domaćinstva, starosti od 16 do 74 godine, koja bi odgovorila na pitanja o upotrebi informaciono-komunikacijskih tehnologija za prva tri mjeseca 2020. godine. Za osobe koje nisu koristile informaciono-komunikacijskih tehnologije prikupljaju se informacije o razlozima nekorištenja računara i interneta.

Svrha ovog anketnog istraživanja jeste da se dobiju podaci o upotrebi i zastupljenosti informaciono-komunikacijskih tehnologija od strane domaćinstava i pojedinaca u BiH i Federaciji BiH.

Ljubazno Vas molimo da Vašim odgovorima doprinesete da informacije  prikupljene putem Ankete posluže za dobijanje kvalitetnih podataka o upotrebi i zastupljenosti informaciono-komunikacijskih tehnologija u Federaciji BiH i BiH.

U skladu s odredbama Zakona o statistici u Federaciji BiH, čl. 37-39 prikupljeni podaci su povjerljivi i isti će biti korišteni isključivo u statističke svrhe i objavljeni u agregiranom obliku. Unaprijed se zahvaljujemo svim učesnicima za razumijevanje i suradnju u provođenju ove važne statističke aktivnosti.

Radovi na izgradnji trase autoceste A1 kod Zenice odvijaju se planiranom dinamikom i kako je predviđeno naša država trebala bi za Dan državnosti u funkciji imati 11 novih kilometara modernog autoputa. Uporedo sa izgradnjom zeničke zaobilaznice, napreduju i radovi na dionici dužine 8 kilometara koja od juga vodi ka sjeveru naše zemlje.

Spajanjem jednog od mostova na viaduktu Babina rijeka, impozantnog objekta na zeničkoj zaobilaznici, stvoreni su uslovi za dalje napredovanje na izgradnji autoceste A1. Planirano je da za Dan državnosti bude otvorena funkcionalna dionica od 11 kilometara.

“Činimo sve da stignemo rok, a to je 25. novembar. Radovi idu planiranom dinamikom, zasada nemamo kašnjenja koja bi mogla da ugroze taj planirani rok završetka radova”, istaknuo je Reuf Kadrić, predstavnik Javnog preduzeća Autoceste FBiH.

Na dionici Poprikuše – Zenica sjever, koja se naslanjanja na zeničku zaobilaznicu, aktivna su radilišta na poddionicama Ponirak Vraca i Vranduk Ponirak. U veoma složenim geomorfološkim i geografskim uslovima radi se punim kapacitetima na izgradnji novih 8 kilometara.

“Prilično su uslovi rada komplicirani jer je sve suženo, tu su i naselja pored kojih radimo tako da su uslovi rada složeni. Ali kompanije koje izvode radeve su to već savladale”, dodao je predstavnik JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija.

Pored domaćih neimara na izgradnji trase koridora Vc radi i nekoliko stranih kompanija. U situaciji uzrokovanoj koronavirusom poslovi vrijedni preko 150 miliona eura nisu bili u zastoju.

“U vrijeme korone mi uopšte nismo stali sa radovima jer su poduzete sve mjere tako da se rad neprestajano nastavio odvijati”, kazao je Irfan Yunal, inžinjer kompanije Proyapi.

Najveći izazov predstavlja izgradnja tunela Zenica. Od ukupnih 2,5 kilometra koliko je planirana dužina, do sada je velikim naporima iskopano 380 lijeve i 340 metara desne tunelske cijevi.

“Cijelo vrijeme iskopa tunela nas prati enorman priliv vode. Trenutni priliv je oko 280 litara u minuti, a u jednom trenutku smo imali i po 1700 litara priliv vode u minuti, tako da se primjenjuju posebni uvjeti, radi se sa posebnim brzovezujućim betonima”, zaključio je predstavnik JP Autoceste FBiH Ahmed Mušija.

Probijanje tunela Zenica počelo je u decembru 2019. godine i od tada 24 sata dnevno, preko 120 radnika, u izuzetno teškim uslovima radi na veoma zahtjevnim poslovima. Završetak radova u ovom tunelu, koji će u budućnosti put prema žepču skratiti za oko 5 kilometara, trebao bi se desiti 2022. godine.

Više od 16 miliona KM Gradska uprava Tuzla ove godine planirala je uložiti u komunalnu infrastruktur, a najviše novca bit će izdvojeno za puteve. Riječ je o redovnim budžetskim sredstvima, no ovo nije jedini izvor finansiranja radova koji će biti intenzivirani na terenu u narednom periodu.

“U narednom periodu iz kreditnih sredstava od prošle godine planirane su veće aktivnosti na sanaciji saobraćajne infrastrukture na području grada a to se odnosi na semaforizaciju i sanaciju dvije raskrsnice u gradu, raskrisnica Solana i Paša Bunar”, kazao je Nihad Delić, šef Odjeljenja za izgradnju u Službi za komunalne poslove grada Tuzla.

I dok je raskrsnica kod Livnice već završena i zvanično do kraja naredne sedmice, kada se očekuje puštanje u rad semafora na ovom dijelu južne saobraćajnice, raskrsnice Paša Bunar i Solana, tvrde u Gradskoj upravi doći će na red u narednim mjesecima. Planirana je sanacija i izgradnja još 14 putnih pravaca.

„I mogu najaviti ovom prilikom da je planiranou toku ove sedmice započinjanje radova u Krečanskoj ulici i započinjanje radova na transferzali kod BKC-a“, kazala je Mirela Uljić, pomoćnica gradonačelnika za komunalne poslove i izgradnju Grada Tuzla.

Jedan od najzahtjevnijih projekata planiran u ovoj godini u kojem treba promijeniti veliki broj podzemnih instalacija, je završetak sanacije ulice Mirze Delibašića. Riječ je o završetku projekta kružnog toka kod Tenisa, od raskrsnice ulice Petra Kočića, prema zgradi MUP-a pa sve do raskrsnice na južnoj saobraćajnici. Ovo je jedan od projekata za čiju se realizaciju očekuje da će najduže trajati.

Planirana je i sanacija dijela Titove ulice od Kantonalnog suda do raskrsnice Melain, dijela ulice Pašage Mandžića u Dragodolu, tačnije od dječijeg igrališta preko Osnovne škole Tušanj, pa sve do raskrsnice kod džamije u Tušnju.

„Također kada se spustimo sada do te raskrsnice sa ulicom Meša Selimović kod Islamskog centra u Tušnju planirana je sanacija upravo dijela saobraćajnice od te raskrsnice do raskrsnice sa sjevernom saobraćajnicom, znači ta ulica Meše Selimovića na Slatini također je planirana za sanaciju s tim da pored sanacije tu se radi odvojeno kroz drugi ugovor, sanacija gradske vodovodne mreže, tako ćemo paralelno raditi realizaciju oba projekta“, tvrdi Uljić.

U završnoj fazi su radovi na Golom Brijegu. Riječ je o projektu koji je započet prošle godine, a trebao bi biti finaliziran u narednih 15 dana. Ukupna vrijednost projekta je  više od 700.000 KM,  a do sada su završeni radovi na zamjeni vodovodnih i kanalizacionih instalacija. Također, izvedeni su radovi na izgradnji vrelovodnog ogranka sa mogućnosti priključenja na sistem Centralnog grijanja za 45 individualnih  stambenih objekata. Do sada su se 34 objekta priključila na sistem gradskog grijanja.

„ Radovi su se relativno odužili imajući u vidu kompleksnost projekta, masu starih instalacija, nepovoljan položaj ulice, i dubinu priključaka za individualne stambene objekte. Mi se ovim putem građanima zahvaljujemo na strpljenju i molimo za dodatno strpljenje“, pojasnio je Nedžad Delić, šef odjeljenja za izgradnju u Službi za komunalne poslove i izgradnju mjesnih zajednica Grad Tuzla.

„Mi smo bili najavilida će to biti gotovo do maja mjeseca, u zadnji tren se obratilo nekoliko vlasnika objekata u toj ulici na sistem daljinskog grijanja. Ti priključci bi trebalo ukoliko vrijeme bude dozvoljavalo, biti gotovi u toku ove ili najkasnije naredne sedmice, tako da bismo mi u konačni mogli pristupiti finišu tog projekta i asfaltiranju te ulice“, dodaje Uljić.

U ulici iza zgrade Jupiter do kraja godine planiran je početak radova na povećanju protočnosti saobraćaja, parking prostora, ali i izgradnja kružnog toka, te pješačke staze porede Jale.

Uređenje izletišta  Ravan u Piskavici, Mačkovca u Banovićima, dovišta na Ratišu, Ski lifta u Kladnju, izgradnja otvorenog šanka sa klupama u planinarskom domu Drenik Živinice, samo su neki od ukupno 19 projekata podizanja kvalitete turističke ponude u kantonu koje je po javnom pozivu finansirala Turistička zajednica TK. Akcenat je bio na infrastrukturnim projektima, a pojedinačni iznosi kretali su se od 1.000 do 6.000 KM.

Jedan od projekata koje je podržala Turistička zajednica TK sa 3.000 KM je i poboljšanje infrastrukture dječijeg zabavnog parka u sklopu kompleksa Panonskih jezera. Ukupna vrijednost projekta je 10.000 KM.

„Sa akcentom na djecu sa posebnim potrebama u invalidskim kolicima, želja nam je da i toj populaciji djece omogućimo komotniji i bolji boravak i bolju zabavu na kompleksu slanih jezera“, pojasnio je Maid Porobić, direktor JP Panonica Tuzla.

S obzirom da se većina manifestacija kojima je cilj promocija turizma u kantonu, neće ni održati ove godine zbog pandemije korona virusa, nijedna nije dobila novčanu podršku, a Turistička zajednica TK, odlučila je ta sredstva usmjeriti na saniranje posljedica pandemije u turizmu. Tako je iako prvobitno planirano 120.000 KM, po ovom Javnom pozivu dodijeljeno tek 59.000 KM.

„Ostatak sredstava je planiran za određene aktivnosti koje nisu vezane za manifestacije, a tiču se unapređenja turističke pomoći. Pokrenuta je inicijativa, mi moramo donijeti kriterije po kojima će se vršiti raspodjela tih sredstava“, kazala je Dželmina Huremović, pomoćnica ministra za trgovinu i turizam TK.

Direktor  Turističke zajednice TK najavio je rebalans Budžeta ove institucije u koji će biti uvrštena i preostala sredstva iz ovog poziva.

„A nadamo se i nekom drugom javnom pozivu, kao i izlaženje u susret svim onim koji se bave turizmom i ugostiteljstvom vezane za određene subvencije i pomoći, naravno onoliko koliko nam bude budžet i zakon dozvoljavao“ pojasnio je Mešković, direktor Turističke zajednice TK.  Projekti su danas zvanično potpisani, a realizirani bi trebali biti do kraja godine.

Poslanici u Skupštini TK usvojili su niz tačaka koje se tiču Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja TK za 2020. godinu. Prethodnim rebalansom Budžet je povećan na više od 270 miliona KM, od čega za informatizaciju zdravstva ide 10 miliona KM.

Tržni centri u FBiH od jučer su ponovo otvoreni, kao i ugostiteljski objekti u zatvorenom prostoru. Prema odluci FUCZ u zatvorenom prostoru ugostiteljskih objekata bit će dozvoljeno maksimalno 50 gostiju. Pridržavanje mjera zaštite i držanja socijalne distance je obavezno. S druge strane donesena je i odluka da i dalje ne mogu raditi nargila barovi.

U Bosni i na sjeveru Hercegovine jutros je oblačno. u Bosni lokalno pada kiša, a veći dio Hercegovine je sunčan.

Danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Više sunčanog vremena na jugu zemlje. Tokom cijelog dana širom Bosne će povremeno padati slaba kiša ili lokalni pljuskovi. Moguća je i slaba grmljavina u centralnim, istočnim i sjevernim područjima. U Hercegovini se pljuskovi očekuju u poslijepodnevnim satima.

Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20 stepeni, na jugu zemlje do 24 stepena.

Prošle godine objavljen je tender za izvođenje radova na izmještanju dalekovoda 220 kV u krugu TE Tuzla radi izgradnje Bloka 7 TE Tuzla.

Posao od četiri miliona KM bez PDV-a povjeren je sarajevskoj kompaniji Energoinvest i tuzlanskoj Umel-Dalekovodmontaža.

Izvođači radova dobili su zadatak izrade projektne dokumentacije, nabavke opreme, pribavljanju potrebnih saglasnosti , odobrenja, dozvola, izvođenju elektromontažnih i građevinskih radova, ispitivanju…

Kako saznaje poslovni portal Akta.ba investitor „Elektroprenos-Elektroprijenos“ a.d. Banja Luka, dostavio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole.

Studija uticaja na okoliš za izmještanje dalekovoda 220 kV u krugu TE Tuzla je na javnom uvidu, a javna rasprava zakazana je 01.juna ove godine.

Inače, ukupna investicija u Blok 7 procijenjena je na 786,3 miliona eura, a finansirat će se kreditom CEXIM banke u iznosu od 613,990 miliona eura ili 78%, domaćim kreditom za avans u iznosu od 72,235 miliona eura ili 9 posto, a vlastito finansiranje EP BiH iznosit će 100,103 miliona eura ili 13 posto.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je nekoliko činjenica vezanih za pandemiju korona virusa.

• Do sada nijedan lijek nije odobren za liječenje ili prevenciju COVID-19.
• Iako je nekoliko istraživanja u toku, trenutno nema dokaza da hidroksihlorokin ili bilo koji drugi lijek može liječiti ili spriječiti COVID-19.
• Pogrešno korištenje hidroksihlorokina može uzrokovati nuspojave i oboljenje ili čak dovesti do smrti. Svjetska zdravstvena organizacija koordinira napore da se razviju i evaluiraju lijekovi za liječenje COVID-19.

Koliko nas je koštala ekonomska kriza zbog korona-virusa, kako će se puniti fondovi, da li su se mogli kvalitetnije iskoristiti prihodi od akciza na duhan, gorivo, PDV-a, da li je sada kasno za neke ekonomske poteze koji bi mogli napraviti preokret?

Ovo su samo neke od tema kojih smo se dotakli u razgovoru sa makroekonomskim analitičarem Farukom Hadžićem. Intervju preuzet sa portala BUKA. 

Ovih dana objavili ste novu knjigu koja daje pogled na mnoge teme koje su dominirale u našoj zemlji posljednjih godina. Kakva je vaša generalna ocjena, nakon mnogobrojnih analiza koje ste objavili, kako se kod nas upravlja ekonomijom, odnosno da li su država i entiteti dovoljno činili za spas ekonomije?

Knjiga „Povratak u sutrašnjicu“, koja je nedavno izdata, na jedan način sumira moj dosadašnji rad u posljednje četiri godine, kroz niz analiza, komentara, razmišljanja, intervjua za razne medije, pa do prijedloga kako unaprijediti ekonomiju u BiH. U knjizi se može naći preko 280 različitih i hronološki poredanih tekstova od 2015. godine, zaključno sa krajem 2019. godine. Čitajući knjigu, čitalac može vidjeti ono što se tada predlagalo da je potrebno uraditi, kako bi se napravio ekonomski sistem po volji i potrebi građana, a do sada se radilo upravo sve suprotno. Možete pronaći tekstove iz 2016. i 2017. godine o tome da je potrebno smanjiti poreska opterećenja, da ne treba povećavati akcize na gorivo, da treba kroz smanjenje nameta, a povećanje plata, stimulisati ekonomiju i sl., a te teme su i danas aktuelne i o njima pričamo. Sljepilo političara, ponašanje kao da živimo u nekoj državi punoj blagostanja, da će se budžeti uvijek sami od sebe puniti, da ništa ne treba raditi, dovelo nas je danas u ovu situaciju u kojoj jesmo. Oni sigurno žive u blagostanju, ali trebaju se malo osvrnuti oko sebe i pogledati ovo malo naroda što je još ovdje ostalo. Generalna ocjena je da političari i osobe koje su oni postavili da upravljaju ekonomiju rade upravo suprotno od onoga što struka predlaže, nadajući se svaki put da će postići drugačiji ishod. Moguće da je u pitanju i njihova sujeta, na način da su samo njihova razmišljanja ispravna i da nema potrebe saslušati nekoga još oko sebe. Često se sa kolegama u posljednje vrijeme šalim da “okrenemo” priču – da krenemo zagovarati povećanje stope PDV-a, doprinosa i drugih poreza, da se u proceduru registracije firme uvede još više papirologije i novih parafiskalnih nameta, da ne treba ulagati u cestogradnju, već taj novac usmjeriti u nova zapošljavanja u javni sektor i sl. Možda bi oni tada zbog svoje sujete, ponudili upravo suprotno i napokon bi se desili pozitivni pomaci u našoj ekonomiji i društvu u cjelini.

Šta nam je učinio zastoj privrede zbog korona krize? Za samo dva mjeseca, imamo na hiljade otpuštenih radnika, zatvorene firme, manjak naplate poreza i doprinosa u iznosu od 259 miliona KM… Da li je ovo samo kratkoročni pad ili pak početak duboke krize?

Od vlasti zavisi da li će biti kratkoročni pad ili ne. Ovaj pad bi bio manji da su se prve, hitne mjere, te zakonska rješenja, donijeli do kraja marta. Zbog velike neizvjesnosti u mjere vlada, mnogi poslodavci su, nažalost, otpustili svoje radnike. Nekako, generalna ocjena kolega iz struke jeste da se sve pustilo da ide samo od sebe, kao da će novac i dalje dolaziti i da će problemi sami proći. Pad naplate poreza je posljedica onoga što je učinjeno ili bolje reći što nije učinjeno. Samo u aprilu, prema podacima Porezne uprave FBiH, pad prometa preko fiskalnih uređaja je bio gotovo 1,5 milijardu KM. To je strašan udarac našoj ekonomiji. Evo, neka se sve normalizuje od juna i da imamo isto stanje kao prošle godine, da bismo nadoknadili pad iz aprila, svaki mjesec do kraja godine treba da pravimo rast prometa od preko 200 miliona više nego u istom periodu prošle godine, što je teško za povjerovati. A pad poreskih prihoda je toliki da se od tog novca mogu isplatiti penzije za svih 691.000 penzionera za jedan mjesec.

O „korona zakonu“ koji je stupio na snagu u FBiH već mnogo toga je rečeno. Neki od mojih sagovornika su isticali da će, bez obzira na njegovo stupanje na snagu, obzirom da na provedbu zakona treba čekati barem dva mjeseca, od septembra budžeti u FBiH totalno krahirati, nezavisno od MMF-a, nezavisno od bilo kog novca, jer takav je pad javnih prihoda da jednostavno neće biti novca ni za šta. Kakvo je vaše mišljenje, da li je moguće da dođe do ovakvog scenarija?

Opet sve zavisi od donosilaca odluka. Vidjeli ste koliko su se samo progresivni dio struke, kao i razne grupacije poslodavaca i sindikata angažovali sa prijedlozima i vrlo kvalitetnim idejama od samog starta krize. Mnoge od tih ideja su ugrađene amandmane, kako pozicije, tako i opozicije. Međutim, svi su odbijeni samo zbog toga što je neko u startu kreirao zakon i nije se dopustilo bilo čije drugo mišljenje, jer bi to značilo da je bilo i drugih, kvalitetnijih prijedloga. Primjeri poput ovoga najbolje pokazuju zbog čega mnogi mladi trajno napuštaju državu, jer ne mogu čekati da osobe postavljene isključivo po stranačkoj direktivi, sa vrlo skromnim stručnim referencama, nešto konstruktivno urade. Upravo zbog toga mislim da smo dobro zakasnili sa prvim mjerama. Obzirom da su mnogi kvalitetni prijedlozi odbijeni, da nisu razmatrani, ogromna je odgovornost na osobama koje su predložile ova rješenja. Ako ova zakonska rješenja budu dala dobre rezultate, onda će to biti zasluge tih osoba, ali isto tako, ako se pokažu pogrešnim, oni treba da snose svu odgovornost. Dosadašnje projekcije pada prihoda budžeta nisu ohrabrujuće. Nedavno smo kolege Admir Čavalić, Damir Bećirović i ja, u dokumentu „COVID-19 – Ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja“, koji je rađen za Friedrich Naumann Stiftung, ponudili 55 mjera za ublažavanje negativnih posljedica COVID-19 za sve nivoe vlasti, ali i projekcije kretanja naše ekonomije u ovoj godini. Nadamo se da se one najgore projekcije neće ostvariti i da ćemo ipak biti blizu onih 4% pada BDP-a u optimističnoj varijanti.

Kako tumačite situaciju u RS, da li je ona možda bolje „odigrala“, da li je ponudila neko dobro konkretno rješenje ili je samo zaigrala na kartu obećanja- obećavši primjerice pomoć samo onim poslodavcima koji nisu otpustili radnike?

RS jeste brže reagovala sa konkretnijim zahtjevima u smislu da je obećala pomoći privredi kako bi se sačuvala radna mjesta. To se vidi i po dosadašnjim podacima vezano za pad zaposlenosti, gdje je taj pad daleko veći u FBiH. Međutim, u ovoj cijeloj priči, a tu mislim na cijelu državu, iako su mnogi poslodavci zadržali radnike, nisu ih otpustili, postavlja se pitanje koliko su radnici bili plaćeni u martu, a pogotovo u aprilu? Mnogi su radnici poslani na „neplaćeno odsustvo“, a to znači da se radnik vodi kao prijavljen u poreznoj upravi, uplaćuju mu se doprinosi, ali ne i plata, što je jednako opasno kao i da je izgubio posao, ili ako mu kasni plata? Šta jednom radniku znači da je prijavljen, a da sjedi kući ili radi, a ne dobiva platu? Upravo zbog tog pada ekonomske aktivnosti imamo veliki pad naplaćenog PDV-a u aprilu. Vlasti su jednostavno morale više pažnje posvetiti ovom segmentu, što je također struka apelovala i upozoravala od početka, da se održi potrošnja, kao motor razvoja ekonomije. U konačnici, mi smo svakako jedna država, jedan ekonomski prostor, ali zbog administrativne podjele često imamo izostanak koordinacije u donošenju mjera ekonomske politike, tako da je teško očekivati da će neko uspjeti bolje proći, iako je neke mjere brže i efikasnije donio.

Da li je BiH bio neophodan kredit od MMF-a? Da li su se mogli kvalitetnije iskoristiti prihodi od akciza na duhan, gorivo, PDV…?

U situaciji u kakvoj se nalazimo, apsolutno da. To potvrđuje i dosadašnji pad poreskih prihoda. Sredstva MMF-a, za sada, mogu pokriti 40% pada naplate poreskih prihoda, zaključno sa aprilom. Šta nakon toga? Vidjeli ste da nije bilo prevelike zainteresovanosti za obveznicama RS-a. Istina je da smo mogli i trebali prije više godina krenuti sa ekonomskim reformama, da se pogotovo akcize namjenski usmjeravaju u zdravstvo i cestogradnju, međutim, izabrano je ulaganje u stalno rastuće potrebe javnog sektora i nova zapošljavanja u preglomaznu administraciju. Sada bi imali puno jači i zdraviji zdravstveni sektor, osposobljen da odgovori i na najteže krize. Provedba reformi je velika nužnost, ali u ovoj situaciji, kada imamo ozbiljne padove poreskih prihoda, bit će još teže, iako će nas svako odgađanje provedbe reformi puno skuplje kasnije koštati.

Da li je sada kasno za neke ekonomske poteze koji bi mogli napraviti preokret?

Zakasnili jesmo i ono što smo trebali uraditi u martu, a npr. sada uradimo, neće i ne može imati iste efekte. Nije isto da smo donijeli zakon o pomoći privredi u martu ili sada. U međuvremenu je preko 30.000 osoba ostalo bez posla. Da su se tada mjere donijele, tad pad bi bio daleko manji. Međutim, ne vidim još uvijek svjesnost kod donosioca vlasti o ozbiljnosti problema. Oni još uvijek ne mogu da se dogovore o podjeli kredita koji nam je MMF dao, a od tog novca zavisi i dijelom pomoć privredi, zavisi stabilnost isplate penzija, plata doktora i sl. Tu se pojavljuje paradoks. Oni koji bi trebalo da dobiju novac i pomoć za plate ne mogu pristupiti tim sredstvima, a oni koji odlučuju o raspodjeli dobit će bez ikakvih kašnjenja svoju platu prvog u mjesecu. Teško da možemo očekivati sa takvim ljudima ekonomski oporavak, a pogotovo preokret.

Krajem 2018. god. ste u intervjuu za naš magazin upozorili da u narednih pet-šest godina možemo očekivati 90.000 novih penzionera ili čak i više. Šta ovaj broj znači u ovim novonastalim, daleko težim okolnostima?

Od tog intervjua kada smo radili u septembru 2018. godine, dobili smo 15.076 novih penzionera. Mnogi ljudi govore da to nije problem, smatrajući da treba oduzeti one koji su izašli iz sistema. Ovaj broj je neto povećanje, kada se oduzmu oni koji ne primaju više penziju, tako da smo sada blizu broja od 700.000 penzionera u državi. Ovaj broj će još više rasti zbog stare strukture stanovništva. Preko 40% svih zaposlenih radnika su stariji od 50 godina. Drugim riječima, 330.000 radnika će za 10-15 godina biti u kategoriji penzionera, a ako znamo da nam mladi masovno odlaze, kako ćemo osigurati stabilnost budžeta? Penzioneri su među prvima u isplatnom redu budžetskih sredstava, tako da, i ako ne bude dovoljno prikupljenih doprinosa, penzije će se isplaćivati iz prikupljenih drugih poreza. Ali onda ostaju problemi za finansiranje drugih budžetskih potreba. O tome treba danas razmišljati, a ne sutra.

A odlazak, vjerujete li da će se tek sada, nakon otvaranja granica, intenzivirati?

Ova ekonomska kriza će nas vratiti godine unazad. Znamo i sami kakva je do sada bila ekonomska situacija, koja je masovno i natjerala naše građane da napuste državu i potraže bolje mogućnosti života i rada za sebe i svoju porodicu. Ukoliko se nakon prolaske krize ne krene u ozbiljne reforme, možemo onda očekivati još masovnije iseljavanje, jer tek tada će biti sve manje i manje nade da se nešto može promijeniti. Ipak, ova kriza nam je dala i veliku šansu da vidimo šta ne funkcioniše i šta treba mijenjati, kako bismo napokon krenuli naprijed. Nadam se da ćemo ovu šansu iskoristiti.

Usvajanjem tzv kantonalnog “korona zakona” mnoge stavke resornih kantonalnih ministarstava su preraspoređene, ali ne i one Ministarstva za rad socijalnu politiku i povratak. Ove godine 31 milion KM namijenjen je socijalno ugroženim, povratnicima a u toku su i prijedlozi zakona koji će finansijski pomoći nezaposlenim porodiljama.

Muslimani širom svijeta danas obilježavaju najveći praznik, Ramazanski bajram.

Bajram se kod muslimana čestita riječima ”Bajram šerif mubarek olsun” što u prevodu na bosanski jezik znači ”Neka je plemeniti Bajram blagoslovljen”.

Odgovor je: Allah razi olsun (Neka je Allah zadovoljan tobom).

Tokom bajramskih praznika muslimanski vjernici posjećuju i čestitaju praznik svojim najmilijima, rođacima, komšijama i prijateljima.

Posjete bližnjim su obavezan i sastavni dio bajramskih blagdana muslimana.