BiH potrebno 10 milijardi eura za ublažavanje posljedica klimatskih promjena

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Bosni i Hercegovini je potrebno 10 milijardi eura za adaptaciju i ublažavanje posljedica klimatskih promjena za oblast koja se odnosi na kvalitet zraka, energiju i klimu. Ovo je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kazao prof. dr. Azrudin Husika stručnjak za energetsku efikasnost koji je uključen u izradnju BiH ESAP 2030+strategije.

Bosna i Hercegovina započela je proces izrade Strategije zaštite životne sredine i Akcionog plana za razdoblje do 2030. godine i dalje (BiH ESAP 2030+). U sklopu pomenutog procesa, procjenjuje se niz tema u vezi životne sredine u zemlji poput kvaliteta zraka, potrošnje energije i klimatskih promjena.

Husika smatra da je problem BiH velika potrošnja fosilnih goriva koja zagađuje životnu sredinu, a plan je da se u narednih 10 godina to promijeni.

Govoreći o najvećim zagađivačima, Husika kaže da to zavisi od sredine.

“U industrijskim centrima, kao što su Tuzla, Zenica i još neka manja mjesta, dominantni izvori zagađivanja su industrija, a za razliku od toga, u centrima, kao što su Sarajevo i neke opštine oko Sarajeva, tu su dominantni izvori zagađivanja zraka prije svega individualna ložišta i nakon toga saobraćaj. Tako zavisno od sredine govorimo o različitim izvorima emisije, međutim, u konačnici to građani osjete kroz veoma zagađen zrak. O tome koliko su zrak, voda i zemlja u BiH zagađeni, ja mogu govoriti prije svega o zraku. Svjedoci smo da tokom zime u mnogim centrima, urbanim sredinama u Bosni i Hercegovini imamo zrak koji u tim periodima spada u najviše zagađen zrak u svijetu. To dovoljno govori o nivou problematike. Nesumnjivo da su i ostali elementi životne sredine, kao što su voda i zemlja, zagađeni, ali s obzirom na to da se primarno ne bavim time, ne mogu davati konkretnije ocjene”, rekao je, između ostalog, Husika.

Strategija se radi na period do 2030. godine, sa nekim projekcijama i za period nakon 2030. godine. Njena implementacija počinje odmah nakon usvajanja koje se očekuje do kraja 2021. godine.

” Mnoge od ovih mjera su trebale biti implementirane još prije mnogo godina. Ovaj period od deset godina smatramo da je ključan da se s jedne strane adaptiramo na klimatske promjene, smanjimo svoje emisije i uz to, ono što je prioritet vjerovatno broj jedan, poboljšamo kvalitet zraka, barem u ovim oblastima, poboljšamo kvalitet zraka u urbanim sredinama u Bosni i Hercegovini, uz povećanje energetske efikasnosti, kao zgrada, industrije, tako i veće korištenje obnovljivih izvora energije, a smanjenje korištenja fosilnih goriva“, kazao je Husika.

Napomenuo je da je izrada Strategije u fazi kad se još uvijek definišu mjere tako da ne postoje podaci o potrebnim investicijama.

Ali ono što imamo u nekim drugim strateškim dokumentima, recimo samo za oblast koja se odnosi na kvalitet zraka, energiju i klimu, investicije se procijenjuju na nekih desetak milijardi eura. Naravno, u periodu od deset godina, to je milijarda eura godišnje, to je za državu našeg nivoa razvoja veliki izazov“, istakao je Husika.

Bez značajne međunarodne pomoći to bi bilo osuđeno na neuspjeh, konstatuje Husika al idodaje i da ima naznaka da su međunarodni fondovi spremni da pomognu Bosni i Hercegovini u provođenju tih mjera.