BiH prva u svijetu dobila Deklaraciju o destigmatizaciji žrtava seksualnog nasilja

Ilustracija, RTV Slon
TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

U teoriji smo itekako, ali u praksi još uvijek nikako nismo spremni osloboditi se loših ljudskih navika – osuđivanja i stigmatizovanja prije detaljnijeg informisanja. To najbolje znaju žrtve seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini koje, više od dvije decenije žive s činjenicom da su iz rata izašle kao silovane ili seksualno zlostavljane osobe. Međutim, iako se u tim situacijama nisu nalazile svojom voljom, društvo ih ipak posmatra osuđujuće baš kao da su žrtve imale ikakav izbor.

“U FBiH žrtve seksualnog zlostavljanja imaju određen krug prava i imaju pravo na lično mjesečno primanje. U RS-u takvu situaciju do skora nismo imali.” – kazala je pravnica Armina Bajramović.

Upravo zbog nedostatka sistemske podrške vlasti i empatičnosti društva, žrtve koje na svojim plećima nose posljedice seksualnog zlostavljanja zato, ako uopšte ponovo počnu vjerovati ljudima – onda vjeruju vjerskim službenicima.

“Najveći broj žrtava osjeća jaku privrženost i povjerenje prema religijskim zajednicama kojima pripadaju. Zato je jako važno da su religijski službenici edukovani o tome, ali i da znaju ispravno reagovati, da mogu pomoći, razumjeti i da daju pravi savjet koji može doći od ljudi koji razumiju tu problematiku i na neki način mogu da ih približe duhovnosti.” – ističe prim.dr. Branka Antić Štauber.

Ipak da crno ne bi bilo crnje, sve četiri vjerske zajednice u našoj zemlji odnosno islamska, katolička, pravoslavna i jevrejska zajednica usvojile su zajedničku Deklaraciju o destigmatizaciji osoba koje su žrtve seksualnog nasilja. Ovaj dokument, inače prvi ovakav u svijetu, dobar je pokazatelj da, kaže Antić Štauber, žrtve uistinu imaju kome vjerovatim, te dodaje kako smo “mi zaista prvi u svijetu koji smo to potpisali i nadamo se da će naš primjer biti dobar primjer i za druge u svijetu i za druge religijske zajednice koje će jednako shvatiti da je problem silovanja i seksualnog zlostavljanja problem i da to nijedna od žrtava ne želi” – završava Antić Štauber.

Ali, kada već do nasilja dođe, važno je žrtvama pokazati da nisu same u tom problemu i da je oko njih mnogo pozitivnih primjera koji pokazuju da osobe koje su doživjele nasilje ipak mogu pobijediti svoje zlostavljače. I to pobjedom zvanom „resocijalizacija“.

Geštal psihoterapeutkinja Sabina Duman pojašnjava kako “Imamo odlične primjere gdje su žene zaista uspjele da se rehabilituju i resocijalizuju i da obrade svoju traumu i da se vrate da budu aktivan član zajednice. Ne smijemo zaboraviti da je trauma problem ne samo jedne osobe nego i cijele porodice jer je porodica osnovna ćelija svakog društva.” I kao takva ima snagu s povrijeđenim članom svog kolektiva iz svake, pa i borbe s društvom poslije one sa zlostavljačem, izaći još snažnija.