Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, svaka treća žena je žrtva nasilja, a svaka druga starija od 15 godina doživjela je neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja. Broj slučajeva porodičnog nasilja u BiH, prema istraživanjima nevladinih organizacija, porastao je za oko 20% tokom pandemije. U prvih par mjeseci pandemije ovaj rast nije primijetan budući da je kretanje bilo ograničeno i pristup sigurnim kućama je bio otežan. Tek krajem prošle godine uočio se značajan utjecaj pandemije na loše stanje u porodičnim odnosima.
Početkom pandemije kada govorimo o martu 2020. kada je veliki broj građana bio u izolaciji ne možemo reći da je bilo dolazaka i poziva žrtava nasilja jer su i same bile u izolaciji. Kasnijim otvaranjem i kretanjem ljudi suočili smo se ipak sa većim brojem korisnica odnosno žrtava nasilja koje su potražile sigurnost u protoru naše sigurne kuće, kazala je Aida Cipurković, koordinatorica u Udruženju ”Vive žene” Tuzla.
Nakon blagog popuštanja epidemioloških mjera, počeo se bilježiti veći broj prijava nasilja u porodici. Stres oko finansijske budućnosti i ograničeno kretanje doprinijelo je pojavi nasilja čak i u porodicama u kojima to ranije nije zabilježeno.
Tako da naši kapaciteti su u stvari povećani. Svake godine kod nas boravi 80 – 90 žrtava nasilja sa svojom djecom. Prošle godine kada je pandemija krenula mi smo već do oktobra dostigli taj broj, znači prošle godine je bilo puno više žrtava, tvrdi Cipurković.
Zbog pandemije, sigurne kuće su imale potrebu i za dodatnim kapacitetima i resursima. Bilo je neophodno osigurati higijenska sredstva, omogućiti testiranje po prijemu ali i obezbijediti prostor za izolaciju, što je dodatni problem budući da sigurne kuće mahom ovise o donacijama.
Morali smo voditi računa o ženama koje su smještene prije pandemije, o tome da žrtve nasilja koje dolaze da li imaju korona virus, imali smo mogućnost zahvaljujući donacijama koje su došle upravo zbog pandemije da naš prostor koji zovemo izolatorij, da po prijemu žrtvu smjestimo u taj prostor i testiramo je u saradnji sa Zavodom i ako je negativna može ići u zajednički prostor sa ostalima, dodala je Cipurković.
Kako bi se što efikasnije radilo na sprječavanju nasilja u porodici, u Tuzlanskom kantonu se već nekoliko mjeseci provodi kampanja Čuješ vidiš znaš – reaguj, koja u fokus stavlja svjedoke nasilja i policijske službenike koji najviše mogu doprinijeti zaštiti od nasilja. Stoga iz Udruženja Vive žene još jednom apeluju da društvo ne zatvara oči pred ovakvim problemima.