Da li će u BiH uskoro biti omogućeno kremiranje?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Na gradskom groblju Vlakovo u Sarajevu počela je izgradnja prvog krematorijuma u BiH. Do sada u BiH kremiranje posmrtnih ostataka umrlih nije bilo moguće, jer nije postojao nijedan krematorij.

Kremiranje se, uglavnom, obavljalo u susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, gdje su porodice, usluge kremacije plaćale i do tri puta više, nego da je kremacija obavljena u BiH. Iz gradskog groblja Vlakovo u Sarajevu najavljuju da će do kraja sljedeće godine prvi put kremiranje biti moguće i u BiH.

Nekadašnja profesorica, Sarajka Mira Čengić jedna je od osoba koja nakon života želi da bude kremirana. Do sada to u BiH nije mogla da uradi. Smatra da je odluka o kremaciji isključivo stvar ličnog odabira, te da je krajnje vrijeme da građani iz BiH, ukoliko to žele, mogu biti kremirani I u svojoj zemlji.

“Odluka o kremiranju proizilazi iz sklopa ličnosti koji o tome odlučuje, ili koja izražava želju da to hoće. S obzirom da nas u BiH ima svakojakih, kao i svuda u svijetu i da ima ljudi, kao što sam ja, koji to intimno žele, krajnje je vrijeme da se i u BiH otvori bar jedan krematorij i ja to pozdravljam”, ističe profesorica Čengić.

Milionska investicija

Kako je najavio Asmir Hodžić, direktor Javnog preduzeća Pokop, prve kremacije u BiH biće moguće krajem sljedeće godine. Kompletna izgradnja krematorija u Sarajevu, uključujući i uređenje i proširenje parkinga, koštaće oko 1,2 miliona eura. Krematorij će se sastojati od prostorije za opraštanje, od umrlih, prostorije za identifikaciju, izložbeni salon, te sve ono što savremeno groblje treba da ima.

“Svakim danom imamo sve veći broj zahtjeva građana za mogućnost kremiranja. Prema prostornom planu, krematorij je u Sarajevu na ovom mjestu bio predviđen još 1984. godine i mislim da je došlo vrijeme da bar u jednom gradu u BiH postoji mjesto za kremaciju”, objasnio je Hodžić.

Osim u Sarajevu, izgradnja krematorija bila je planirana 2008. godine i na lokaciji Gradskog groblja u banjalučkom naselju Vrbanja, međutim, još nije izgrađen. Kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa iz Gradskog groblja Banja Luka, izgradnja krematorija za sada je prolongirana, najviše zbog finansijskih razloga, ali i zbog male zainteresovanosti građana za ovu vrstu usluga.

Iz istih razloga ni gradsko groblje u Mostaru nikada nije dobilo krematorij. Zoran Sopta, direktor Gradske mrtvačnice, tvrdi da u Mostaru interesa za kremiranje skoro i nema, tako da je investicija od više miliona maraka za krematorij nezamisliva.

“Ja sam na ovom radnom mjestu oko sedam godina i ne znam da li smo za to vrijeme imali interes za deset kremacija. Jedna, ili dvije godišnje, tako da bi to za Mostar u ovom trenutku bila neopravdana investicija”, smatra Sopta.

On dodaje da su se dosadašnje kremacije osoba iz Mostara uglavnom obavljale u Zagrebu, koji je prvi najbliži grad gdje postoji mogućnost kremacije.

Religiozni razlozi

Nedostatak krematorija u BiH često se vezuje i za religiju. Naime, od četiri svjetske monoteističke religije čiji pripadnici žive u BiH samo Katolička crkva ne zabranjuje kremiranje.

Profesor katoličkog Bogoslovskog fakulteta u Sarajevu Mato Zolkić objasnio je da se kremiranje više ne vezuje za ateizam, te da je to stvar ličnog odabira.

“Nekada je katolička crkva imala negativno mišljenje kada je u pitanju kremacija. Međutim, sadašnje opravdanje za krematorij je prostor za sahranu, naročito u veliki gradovima gdje ima puno ljudi, a mjesta na grobljima su ograničena. Iz tog razloga to više nije vezano za ateizam I katolička crkva danas odobrava kremiranje”, navodi profesor Zolkić.

Na području bivše Jugoslavije, krematoriji postoje u Zagrebu, Beogradu, Novom Sadu i Ljubljani, a zahtjevi se iz BiH, zbog blizine, prosljeđuju u Zagreb ili Beograd.

Porodice osoba koje za života iskažu želju da budu kremirane za taj postupak moraju izdvojiti više od 250 eura, dok su troškovi prevoza tijela znatno veći, pa kremacija u inostranstvu košta i do tri puta više.

Iako u BiH još uvijek nije moguće kremiranje, na sarajevskim grobljima “Bare” i “Vlakovo” godišnje se položi oko 20 novih urni, dok je u “Vrtu sjećanja” za sada rasut pepeo jedne umrle osobe.

Osim kremiranja posmrtnih ostataka umrle osobe, prvi krematorij u BiH značajan je i zbog uništavanja medicinskog otpada, kojeg do sada u BiH nije bilo moguće spaliti, jer nisu postojale peći u kojima bi ovakav otpad bio adekvatno uništen.

(RTV Slon/Radio Slobodna Evropa)