Da li je moguća reforma izbornog zakonodavstva?!

     

Svaki pojedinac jednako vrijedi, svačiji glas ima istu težinu – davno je proklamovani demokratski standard. Tako svaki čovjek ima pravo da bira na izborima i da bude biran. No, u Bosni i Hercegovini ovaj standard se krši, a diskriminatorne odredbe usađene su u sam Ustav naše države.

”Mi nažalost imamo problem sa neriješenim nacionalnim predstavljanjem i uređivanjem izbornog zakonodavstva sa temeljnim demokratskim principima koji su sadržani u Ustavu BiH. No, isti taj Ustav je diskriminatoran jer ne dozvoljava građanima koji nisu pripadnici konstituvnih naroda ne mogu ni u Dom naroda ni u Predsjedništvo BiH” kaže Kasim Trnka, profesor emeritus na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Trenutni Ustav donesen je nakon ratnih dejstava i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. On uveliko reflektuje ratno stanje i tada zauzete pozicije. U Ustavu je predominantan etnički aspekt koji je i dalje kočnica razvoja zemlje, kaže Trnka.

”Evropski sud za ljudska prava pa i Evropska komisija kada daje izvještaj o BiH, stalno podvlači: ako su ova rješenja bila opravdana u vrijeme rata, dakle ta etnička matrica, vrijeme je… više taj razlog ne postoji izvolite se kretati prema briselskim kriterijima. To znači krenite ka građanskom modelu u kojem će se morati poštovati i ravnopravnost naroda” – dodaje Trnka.

Zbog toga je za promjene kako Ustava tako i Izbornog zakonodavstva odavno došlo vrijeme. No, promjene se ne dešavaju, a s druge strane odluke Ustavnog suda se ne provode.

”Nije izvršeno osam odluka Ustavnog suda u dijelu u kojem se daje ocjena ustavnosti od čega šest nije proveo Parlament BiH i to je katastrofalno…  kad najveći zakonodavni organ daje poruku i signal da ne provodi odluke Ustavnog suda kao ustavnog korektiva i time na jedan ozbiljan način generiše nekulturu provođenja odluka. Stoga dolazimo u situaciju u kojem profesionalna zajednica govori o elementima promjene zakonodavstva ne samo izbornog zakona očito ne nailazi dobar odjek kod onih koji odlučuju” rekao je Zlatko M. Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH.

Tako Ustavni sud svake godine primi nekoliko stotina tužbi i žalbi, ali na raspolaganju nema mehanizme kako bi prislili vlasti na provedbu tih odluka. Zbog neprovedbi odluka tako, između ostalog, u Mostaru skoro deceniju nema lokalnih izbora. Sve je to pokazatelj trenutne političke klime, smatra Dženeta Omerdić, profesorica na Pravnom fakultetu u Tuzli.

”U praksi se pojavljuje ozbiljniji problem, a to je da se etnički identitet, možda čak poluetnički identitet krnji, slobodno mogu reći  zloupotrebljava na način da se na uštrb jednog međuradnog standarda insistira na jačanju drugog standarda” – rekla je profesorica Omerdić.

Osim presuda Ustavnog suda, ne provode se ni presude Evropskog suda za ljudska prava. Jedna od najčešće pominjanih je i presuda Sejdić Finci. Zapravo, samo zbog toga što nisu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, Dervo Sejdić i Jakob Finci ne mogu biti u predsjedništu države, kao ni u Domu naroda.

 ”Nažalost politika nas ne sluša u kojem pravcu će dalje ići ne znam jer nažalost ne odlučujem ni ja ni vi, i mislim da su partikularni interesi predominantni, a moj zadatak je da zastupam opšte interese, a pod njima mislim prije svega na građane Bosne i Hercegovine” – zaključuje profesorica Omerdić.

Upravo o interesima građana, o izbornom zakonodavstvu danas su raspravljali eminentni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i Slovenije na skupu ”Reforma izbornog zakonodavstva”. Promjene se moraju desiti, no one ne smiju produbiti diskriminaciju jer svako vrijedi jednako! – poruka je stručnog skupa.