Evropski dan logopedije: Kako primijetiti probleme u izgovoru djece i kako reagovati u tim situacijama?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Prvi krici, osmijeh i iščekivanje prve riječi djeteta radost su svakog roditelja. Roditelj je cjeloživotni učitelj svome djetetu i jedan od prvih detektora problema u ranom rastu i razvoju djece. Povremeno tepanje i namjerno iskrivljavanje riječi kako bi se iskazala ljubav prema djetetu, nikako nije poželjno, jer može dovesti do težeg izgovaranja riječi, upozoravaju stručnjaci.

“Govor se razvija od samog rođenja, roditelji po samom rođenju mogu pratiti kako teče razvoj djeteta. Prva tri mjeseca djeca trebaju da se okreću prema izvoru zvuka, prepoznaje roditelje, reaguje na glasan zvuk, u tom periodu plače i smije se, ako izostanu takvi znakovi može se prepoznati” – kazala je dr.sc. Mirela Duranović, redovni profesor na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu UNTZ.

Već sa godinu dana dijete treba da izgovara prve riječi, sa godinu i po do dvije dijete treba u svom rječniku da ima određeni fond riječi i da sklapa rečenice. Ukoliko se desi da dijete od najranijih mjeseci ne uspostavlja socijalnu komunikaciju, kontakt očima, vrlo je bitno da roditelji odreaguju i posjete logopeda. Stručnjaci upozoravaju da ne treba čekati, jer što se duže čeka, to su veće šanse da se kod djeteta u potpunosti otkloni poremećaj.


“Sa pet godina djeca trebaju da pravilno izgovaraju sve glasove našeg jezika. Veliki broj glasova, od 4-5 godina dozvoljena su odstupanja izgovora glasova Š, Ž, Č, DŽ, R, glasova koji su najteži za izgovaranje, tog uzrasta bi trebali i te glasove da izgovaraju. Važno je da razvijaju glasove ali i pravilno gramatičko izražavanja i da prije polaska u školu djeca poznaju slova i da znaju da se riječi sastoje iz glasova, jer to je rani indikator da ako to ne savladaju imati poteškoća u čitanju i pisanju” – istakla je Duranović.

Roditelji bi u roku od 18 mjeseci trebali uočiti i već prepoznati probleme u ponašanju i izgovoru svoje djece. Statistike pokazuju da oko 30 do 40% roditelja prepozna poremećaje u ponašanju svoga djeteta i do prve godine.

“Rani rast i tazvoj je ključan, jer plasticitet mozga je do pete godine 90% posle pete se samo 10% mozga se razvija, i možete misliti koliko znači taj rani rast i razvoj” – kazala je dr.sc. Jasmina Klebić, doktor logopedije.

Tokom 2016. godine na području Tuzlanskog kantona oko 23% djece imalo je određena razvojna odstupanjima.

“U zadnje vrijeme imamo veliki porast djece sa usporenim razvojem govora, djeca se ne igraju, roditelji su suviše zaposleni, djeca se uglavnom igraju na telefonima i videoigricama što dodatno usporava sam razvoj i negativno djeluje na sam mozak” – istakla je Klebić.

Rana intervencija je ključna jer se na taj način ublažavaju kratkoročne i dugoročne posljedice koje određena poteškoća može imati na razvoj djeteta.