Do početka decembra u BiH prijavljeno osam slučajeva mobinga novinara/ki

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Linija za pomoć novinarima koja djeluje u okviru Udruženja BH novinari, u sklopu svoje baze, od januara do 1. decembra 2021. godine zabilježila je osam slučajeva mobinga i kršenja prava u domenu radnih odnosa.

Prema anketi BH novinara, 57,5 posto novinara je stalno zaposleno, dok njih 19,3 posto ima status honorarnog saradnika.

Bedrana Kaletović je diplomirana žurnalistkinja iz Tuzle koja je prvo pravo novinarsko iskustvo imala u nekadašnjem Tuzlanskom listu, dnevnoj novini gdje su novinari potpisali ugovore za minimalne plate, penziono i zdravstveno osiguranje.

– Tako smo moje kolege i ja naivno vjerovali da je to regularno i neupitno, no ispostavilo se da smo bili zdravstveno osigurani samo kad se pobunimo, nerijetko na dva ili tri dana. Plate su kasnile i na kraju smo otišli iz firme sa šest neisplaćenih mjeseci za koje smo bili uredno zavedeni u radničke knjižice – izjavila je Kaletović u razgovoru za Fenu.

Problemima novinarke Kaletović i njenih kolega nije bio kraj nakon napuštanja redakcije u kojoj nisu imali minimum radničkih prava. Zbog neuplaćenih doprinosa veoma teško su uspjeli da se prijave na Biro za zapošljavanje.

Neki od prekršenih prava novinara/ki i urednika/ca unutar medijskih kuća, a koji su prijavljivani Liniji za pomoć novinarima su nepoštovanje ugovora o radu, delegiranje zadataka i obaveza koji nije u skladu s pozicijom u ugovoru o radu, sankcionisanje novinara/ki ili urednika/ca bez poštivanja Zakona o radu, mobing, pritisci na radnom mjestu, neuplaćivanje penzijskog staža, nezakoniti otkazi, rad „bez ugovora“ .

Duga je lista problema novinara o kojima se piše i ne priča često jer medijski sistem je osvetoljubiv i surov, te trenutno borbu za osnovna radnička prava ne prašta.

– Imala sam problem da čekam da mi isplate u zadanom roku jer se desilo da je prošao rok pa sam mislila da neću biti isplaćena. Također, problem je kad u ugovoru nije naznačeno šta konkretno radiš, pa na kraju odradiš više posla jer nije precizirano. Mislim da tu na početku isto treba pričati da ne bude poslije radiš tri posla za jedan honorar, a dešava se i to. Mislim da je problem što dosta novinara dobija platu preko računa, a onda kovertu sa dodatnim novcem. Nažalost, dugoročno je loše po one koji su stalno zaposleni – izjavila je za Fenu novinarka Brankica Smiljanić iz Banje Luke.

Udruženje BH novinari kroz svoje aktivnosti često ukazuju na važnost poštivanja prava i zakonskih obaveza prema uposlenicima.

– Kroz rad Linije za pomoć novinarima kada nam se obrate novinari/ke da prijave neka kršenja prava u domenu rada, često se obraćamo i poslodavcu tj.redakciji ili medijskoj kući s zahtjevima za očitovanje i poštivanje radnih prava i dostojanstva radni/ca u medijskim kućama – izjavila je Vildana Džekman iz Linije za pomoć novinarima.

Prema analizi iz 2019. godine „Radna prava novinara u BiH“ koju je radila Kristina Gadže za BH novinare, istaknuto je da novinari često nisu upoznati sa svojim radnim pravima.

Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva u BiH još uvijek nije usvojen i on bi u značajnoj mjeri riješio dosta problema kroz regulaciju tog dijela.