Ambroziju možemo vidjeti svuda oko nas, na javnim zelenim površinama, oko rijeka i potoka, ali i u dvorištima. Riječ je o biljci koja je opasna za poljoprivredu, te narušava zdravlje ljudi. Jedna biljka ambrozije proizvodi godišnje prosječno oko 60 hiljada sjemenki, a njen polen se širi oko jedan kilometar u krugu biljke. Vjetar ga može raznijeti na udaljenost od nekoliko stotina kilometara.
”Polenovo zrno koje producira ambrozija najjači je alergogen za stanovništvo koje je osjetljivo na polenova zrna. Sve su to pokazatelji da trebamo ozbiljno pristupiti njenom uništavanju”, kazao je Kasim Velić, rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Juli i početak augusta, najbolje je vrijeme za uništavanje ambrozije, jer još nije počelo cvjetanje.
”Kad počne cvatnja ambrozije tada već dolazimo u problem da oni koji uništavaju ambroziju, samo uništavanje biljke producira polinaciju polena u prostor onih koji rade uništavanje ambrozije, da sami budu izloženi enormnim količinama polenovih zrna”, navodi on.
Velić pojašnjava i prikazuje način kako treba uništiti ovu biljku.
”Fenološkim opažanjima možemo konstatovati da je trenutna visina biljke ambrozija oko 20 centimetara. Ona još nije ni blizu faze cvatnje i ovo je idealno vrijeme za njeno uništavanjem i čupanjem kompletno sa korijenom. Zašto je važno biljku isčupati sa korijenom? Iz razloga ukoliko bi biljku prekinuli iznad zemljišta, ona bi ponovo retro vegetirala iz pupova koji se nalaze iznad samog zemljišta i imali bi biljku koja bi ponovo vegetirala i cvala, odnosno producirala bi polen u svoje okruženje”, rekao je Velić.
Prilikom košnje potrebno je nisko, iznad samog zemljišta pokositi biljku ambrozije.
”Da ne bi pupovi koji se nalaze u prizemnom dijelu biljke ponovo se aktivirali i stvorili nove izdanke koji bi završili sa cvjetovima i koji bi producirali polen u okruženje”, ističe Velić.
Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine propisane su mjere za sprječavanje širenja suzbijanja i uništavanja ambrozije, a pravne i fizičke osobe koje su dužne da provedu ove mjere na poljoprivrednom, šumskom, građevinskom i vodnom zemljišta su vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta, vlasnici zapuštenih površina poljoprivrednog zemljišta, šumskog i građevinskog zemljišta. Također za ovaj posao nadležni su i subjekti koji upravljaju vodotocima, kanalima i površinama uz vodotoke i kanale, koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge, koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama, te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva, staza, degradiranih pašnjaka, zapuštenih parkova, iskrčenih mjesta u šumama.