Društvena stigma povezana s COVID-19: Vodič za njeno sprečavanje i rješavanje

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 
          
Društvena stigma u kontekstu zdravlja je negativna povezanost između osobe ili grupe ljudi koji imaju određene karakteristike i određenu bolest. To bi moglo značiti da su ljudi etiketirani, stereotipizirani, diskriminirani, tretirani odvojeno i / ili će doživjeti gubitak statusa zbog uočene povezanosti s nekom bolešću.

 

Takav tretman može negativno utjecati na one koji imaju bolest, kao i na njihove njegovatelje, porodicu, prijatelje i zajednicu. Ljudi koji nemaju bolest, ali dijele druge karakteristike s ovom grupom, također mogu patiti od stigme.

 

Trenutna epidemija COVID-19 izazvala je društvenu stigmu i diskriminirajuće ponašanje prema ljudima određene etničke pripadnosti, kao i prema svima za koje se smatra da su bili u kontaktu s virusom.

 

 

Zašto COVID-19 uzrokuje svoju stigmu?

Nivo stigme povezane s COVID-19 temelji se na tri glavna faktora:

1) bolest je nova i još uvijek je mnogo nepoznanica vezanih za bolest

2) često se bojimo nepoznatog

3) lako je povezati taj strah s ‘drugima’

Razumljivo je da u javnosti postoje zbunjenost, tjeskoba i strah. Nažalost, ti faktori doprinose jačanju stereotipa.

Koliki  je utjecaj?

Stigma može potkopati socijalnu koheziju i pospješiti moguću socijalnu izolaciju grupa, što bi moglo pridonijeti situaciji da imamo povećano, a ne smanjeno širenje virusa. To može rezultirati ozbiljnijim zdravstvenim problemima i teškoćama u kontroli izbijanja bolesti.

Stigma može:

  • Potaknuti ljude da sakriju bolest kako bi se izbjegla diskriminacija
  • Spriječiti ljude da odmah zatraže zdravstvenu zaštitu
  • Odvratiti ih od usvajanja zdravog ponašanja
Kako se riješiti društvene stigme?

Dokazi jasno pokazuju da stigma i strah oko zaraznih bolesti usporavaju potrebnu reakciju na bolest. Ono što djeluje pozitivno je izgradnja povjerenja u pouzdane zdravstvene usluge, pokazujući empatiju prema oboljelima, razumijevanje same bolesti i usvajanje učinkovitih, praktičnih mjera u cilju da ljudi čuvaju sebe i svoje najbliže.

Način na koji komuniciramo o COVID-19 od presudne je važnosti u pružanju podrške i poduzimanju učinkovitih mjera kako bi se pomoglo u borbi protiv bolesti i kako bi se izbjeglo poticanje straha i stigme. Treba stvoriti okruženje u kojem može se razgovarati o bolesti i njenom utjecaju otvoreno, iskreno i učinkovito.

Evo nekoliko savjeta kako se riješiti i izbjegavati spajanje, socijalnu stigmu:

  1. Riječi su važne: šta da i šta da ne govorimo o novom koronavirusu (COVID-19)
  2. Uradite svoj dio: jednostavne ideje za otklanjanje stigme
  3. Savjeti i poruke za komunikaciju
Riječi su važne

Kada govorimo o koronavirusu, neke riječi (npr. sumnjivi slučaj, izolacija…) mogu imati negativno značenje za ljude i podstiču stigmatiziranje. Oni mogu ovjekovječiti postojeće negativne stereotipe ili pretpostavke, ojačati lažne veze između bolesti i drugih faktora, stvoriti širok strah ili dehumanizirati one koji imaju bolest.

To može ljude otjerati od pregleda, testiranja i karantina. Preporučujemo na svim kanalima komunikacije, uključujući i medije, pričati „jezikom pacijenta“ koji je poštujući i ohrabrujući prema ljudima. Riječi korištene u medijima posebno su važne, jer će oblikovati popularni jezik i komunikaciju o novom koronavirusu (COVID-19). Negativno izvještavanje potencijalno utječe na percepciju i liječenje osoba sa sumnjom da imaju novi koronavirus (COVID-19), pacijenata i njihovih obitelji, te pogođene zajednice.

Mnogo je konkretnih primjera kako upotreba inkluzivnog jezika i manje stigmatizirajuća terminologija mogu pomoći u kontroli epidemije i pandemije gripe, HIV-a, TB-a i H1N1.

Šta trebamo i šta ne trebamo govoriti o novom koronavirusu (COVID-19)
DA – govorimo o novoj bolesti uzrokovanoj COVID-19 virusom

 

·         Nemojte dodavati lokacije ili etničku pripadnost bolesti, ovo nije “Wuhan virus”, “kineski virus” ili “azijski virus”.

Službeno ime bolesti je namjerno izabrano da se izbjegne stigmatizacija – “CO” znači Corona, “VI” za virus, a “D” za bolest, 19 zato što je bolest pojavila 2019. godine.

DA – govorite o “ljudima koji imaju COVID-19”, “ljudima koji se liječe od COVID-19” ili “ljudi koji se oporavljaju od COVID-19” ili “ljudima koji su umrli nakon što su se zarazili sa COVID-19”

·         Nemojte oslovljavati oboljele kao „COVID-19 slučajeve“ ili „žrtve“

DA – oslovljavajte kao “ljudi koji mogu imati COVID-19″ ili „ljudi za koje se sumnja da imaju COVID-19”

·         Nemojte ljude oslovljavati kao „COVID-19 sumnjivim“ ili “sumnjivim slučajevima na COVID-19”

DA govorite o ljudima koji su „dobili“ ili „stekli“ COVID-19

 

·         Ne govorite – ljudi koji „prenose COVID-19“ „inficiraju druge“ ili „šire virus ”, jer  to podrazumijeva namjerni prijenos i krivnju. Korištenjem dehumanizirajuće ili optužujuće terminologije stvara se dojam da su oboljeli od neke bolesti na neki način učinili nešto pogrešno ili su manje humani od nas ostalih, hraneći se stigmom, podrivajući empatiju i potencijalno potičući širu nespremnost da traže liječenje ili podvrgnu se skriningu, testiranju i karantinu.

DAgovorite o riziku od COVID-19, na temelju naučnih podataka i najnovijih službenih savjeta o zdravlju.

·         Nemojte ponavljati ili dijeliti nepotvrđene glasine i izbjegavajte koristiti hiperbolički jezik osmišljen za stvaranje straha poput “kuge”, “apokalipse” itd.

DA – govorite pozitivno i naglasite učinkovitost mjera prevencije i liječenja. Za većinu ljudi to je bolest koju mogu prevladati. Koraci koje možemo poduzeti kako bismo čuvali sebe, svoje najmilije i najugroženije su jednostavni

·         Ne naglašavajte ili se ne zadržavajte na negativnom ili porukama prijetnje.

Moramo raditi zajedno kako bismo zaštitili one koji su najranjiviji.

Naglasite učinkovitost usvajanja zaštitnih mjera za sprečavanje širenja novog koronavirusa, kao i učinkovitost ranog skrininga, ispitivanja i liječenja.

 

Uradite svoj dio

Vlade, građani, mediji, osobe od ključnog značaja i zajednice imaju važnu ulogu u sprečavanju i zaustavljanju stigme koja okružuje ljude iz Kine i Azije uopće. Svi trebamo biti promišljeni prilikom komunikacije na društvenim medijima i ostalim komunikacijskim platformama, pokazujući podržavajuće ponašanje oko novog koronavirusa (COVID-19).

Navedeno je nekoliko primjera i savjeta o mogućim mjerama za suzbijanje stigmatizirajućih stavova:

  • Širenje činjenica: Stigmu možete povećati nedovoljnim saznanjima o tome kako se prenosi nova koronavirus (COVID-19) bolest i kako se može spriječiti infekcija. Kao odgovor, dajte prednost prikupljanju i širenju tačnih podataka vezanih uz zemlju i zajednicu u pogođenim područjima, pojedinačnoj i grupnoj ranjivosti na COVID-19, mogućnostima liječenja i o tome gdje pristupiti zdravstvenoj zaštiti i informacijama. Koristite jednostavan jezik i izbjegavajte kliničke pojmove. Društveni mediji korisni su za davanje informacija velikom broju ljudi sa relativno niskim troškovima.
  • Angažiranje društveno utjecajnih ljudi: poput vjerskih vođa ili poznatih osoba koji mogu poticati razmišljanja o ljudima koji su stigmatizirani i kako ih podržati Informacije bi trebale biti dobro usmjerene, a poznate osobe od kojih se traži da ih dostave moraju biti osobno angažirane te geografski i kulturno primjereni javnosti na koju žele utjecati. Primjer bi bio gradonačelnik koji ide uživo na društvenim medijima i koji se rukuje sa liderom kineske zajednice.
  • Pojačajte glas, priče i slike lokalnih ljudi koji su iskusili novi koronavirus (COVID-19) i koji su se oporavili ili koji su podržali voljenu osobu kroz oporavak kako biste naglasili da se većina ljudi oporavi od COVID-19. Također, implementiranje kampanje „heroj“ u čast njegovatelja i zdravstvenih radnika koji mogu biti stigmatizirani. Volonteri u zajednici također igraju sjajnu uloga u smanjenju stigme u zajednicama.
  • Obavezno prikažite različite etničke skupine: Svi prikazani materijali bi trebali pokazati zajednički rad različitih zajendica u cilju sprečavanja širenja COVID-19.
  • Odgovorno novinarstvo: Novinarsko izvještavanje koje se pretjerano fokusira na individualno ponašanje i odgovornost pacijenata za „širenje COVID-19“ može povećati stigmu oboljelih. Na primjer, neke medijske kuće usredotočile su se na nagađanja o izvoru COVID-19, pokušavajući identificirati „nultog pacijenta“ u svakoj zemlji. Naglašavanje napora za pronalaženjem vakcine i metode liječenja može povećati strah i stvoriti dojam da smo sada nemoćni da zaustavimo infekcije. Umjesto toga, preporučuje se promoviranje sadržaja oko osnovnih postupaka prevencije infekcije, simptoma COVID-19 i pravovremenog javljanja u zdravstvenu zaštitu.
  • Povezivanje: Postoji nekoliko inicijativa za rješavanje stigme i stereotipa. Ključno je povezati se s njima i stvoriti pokret i pozitivno okruženje koje pokazuje brigu i empatiju za sve.
SAVJETI ZA KOMUNIKACIJU I SLANJE PORUKE

“Infodemija” dezinformacija i glasina širi se brže od trenutne epidemije novog koronavirusa (COVID-19). To doprinosi negativnim učincima, poput stigmatizacije i diskriminacije ljudi iz područja koja su pogođena infekcijom.

Potrebne su nam kolektivna solidarnost i jasne, djelotvorne informacije kako bismo podržali zajednice i ljude pogođene ovim novim izbijanjem.

Zablude, glasine i dezinformacije doprinose stigmi i diskriminaciji što usporava napore na reagiranje.

  • Ispravljati zablude, istovremeno priznavajući da su ljudska osjećanja i ponašanja koja iz njih slijede, čak i ako je osnovna pretpostavka lažna.
  • Promicati važnost prevencije, aktivnosti koje mogu biti životno spašavajuće, ranog skrininga i liječenja.

Kolektivna solidarnost i globalna saradnja su potrebni  za sprečavanje daljih transmisija i ublažavanja zabrinutosti zajednica.

  • Dijelite podržavajuće priče ili priče koje humaniziraju iskustva i borbe pojedinaca ili grupa pogođenih novim coronavirusom (COVID-19)
  • Dajte podršku i ohrabrenje onima koji su na prvoj liniji borbe u ovoj epidemiji (zdravstveni radnici, volonteri, vođe u zajednici itd.)

Činjenice, a ne strah zaustavit će širenje novog koronavirusa (COVID-19)

  • Dijelite činjenice i tačne informacije o bolesti.
  • Osporavajte mitove i stereotipe.
  • Pažljivo birajte riječi. Način na koji komuniciramo može utjecati na stavove drugih.

Ovaj vodič sadrži preporuke Johns Hopkins centra za komunikacijske programe.

https://www.unicef.org/documents/social-stigma-associated-coronavirus-disease-covid-19