20 C
Tuzla
29.03.2024.

Državni aparat godišnje pojede 927 miliona KM

Za institucije BiH prošle godine izdvojeno je 1,8 milijardi maraka, od čega oko 927 miliona otpada na troškove za njihov rad i investicije, dok se ostatak odnosi na finansiranje vanjskog duga.

Ovo su samo neki od podataka u dokumentu koje je Ministarstvo finansija i trezora BiH objavilo uz podršku vlada Njemačke i Velike Britanije, odnosno Društva za međunarodnu saradnju Njemačke (GIZ), Britanske agencije za međunarodnu pomoć, kao i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, a što je prošlo relativno nezapaženo u javnosti. Dokument sadrži budžetske stavke po raznim oblastima, uključujući i rashode za primanja, tekuće troškove, kao i za investicije.

Uopšteno gledano, naglašeno je da se za javne usluge na nivou BiH izdvaja oko milijardu maraka, a najveći korisnik je Uprava za indirektno oporezivanje BiH, agencija zadužena za prikupljanje indirektnih poreza i carina, na koju otpada oko deset odsto ovih rashoda.

Za odbranu se izdvaja 287 miliona maraka, a za javni red i bezbjednost 267,5 miliona maraka. U ovoj kategoriji najveći pojedinačni korisnik je Granična policija BiH, na koju se odnosi oko 80 miliona maraka, dok je iza nje Obavještajno-bezbjednosna agencija za koju se izdvaja 36,5 miliona maraka.

Na ekonomsku politiku izdvaja se 48 miliona maraka, dok se za Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdvaja 53 miliona maraka.

Od 287 miliona maraka koji se izdvajaju za odbranu, 79 miliona maraka je prošle godine namijenjeno za opštu logističku podršku i ostala investiciona ulaganja, a 68 miliona za obuku i profesionalni razvoj, 32 miliona izdvojeno je za modernizaciju i razvoj, 28 miliona maraka za saradnju s civilnim organima u slučaju prirodnih katastrofa, dok je 33 miliona maraka izdvojeno za protivminsko djelovanje i rješavanje viška naoružanja. Gotovo 11 miliona maraka planirano je za nabavku “mobilnog sistema K2”, kao i za održavanje postojećeg sistema K4, bez navođenja o kakvom sistemu se radi. Za učešće u operacijama NATO-a, EU i UN-a godišnje se izdvaja 5,3 miliona maraka, a isto toliko i za međunarodnu saradnju, ispunjavanje međunarodnih obaveza i vojno-diplomatsko predstavljanje u inostranstvu.

Od 100 miliona maraka UIO, oko 70 posto odvaja se za plate zaposlenih, dok se za materijale i usluge izdvaja dvadesetak odsto. Na kapitalne izdatke otpada oko 10 posto budžeta UIO, od čega se najveći dio odnosi na izgradnju graničnih prelaza.

Od 53 miliona maraka koji se izdvajaju za Ministarstvo vanjskih poslova BiH, za provođenje spoljne politike BiH izdvaja 37 miliona maraka.

Kako su objasnili u Ministarstvu finansija i trezora BiH, ovi izdaci odnose se na razvoj političkih i ekonomskih odnosa, ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, učešće i zastupanje interesa BiH u međunarodnim organizacijama, kao i za odnose sa NATO-om.

Budžet Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, čije fotelje se u proteklom periodu pokušalo domaći više kandidata, “težak” je deset miliona maraka, a čak 50 posto budžeta odnosi se na grantove, što može objasniti zašto je fotelja u ovom ministarstvu “vruća” i poželjna. Kako je, naime, pojašnjeno u Ministarstvu finansija i trezora BiH, čak 2,6 miliona maraka u grantovima dodijeljeno je za projekte zaštite ljudskih prava, dva miliona u grantovima za povratak te ostatak za zaštitu prava iseljenika.

Inače, u podacima je navedeno da je bruto domaći proizvod BiH prošle godine iznosio oko 35 milijardi maraka, a na vladinu potrošnju, odnosno potrošnju svih javnih nivoa u BiH, otpada oko 6,7 milijardi maraka, dok se ostatak odnosi na privatnu potrošnju. U 2018. godini, po posljednjim dostupnim podacima, BiH je izvezla robu i usluge u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi maraka, dok je uvezla robu i usluge u ukupnoj vrijednosti od 19 milijardi maraka.

Inače, treba reći da svi organi vlasti na svojim internet stranicama objavljuju sve budžetske prihode i rashode, ali brojne organizacije smatraju da podaci nisu uvijek pregledni i lako shvatljivi za obične građane.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, kaže da su tokom pripreme za izradu ovog dokumenta osigurali učešće i nevladinih agencija.

“Svrha ovog dokumenta je da javnosti omogući bolji uvid i razumijevanje načina na koje institucije na državnom nivou planiraju, raspodjeljuju i troše javna sredstva iz budžeta. Imajući u vidu da novac koji dolazi u budžet potječe od poreznih obveznika, naša je obaveza da njime raspolažemo u najboljem interesu svih građana BiH te da predstavimo jasne i razumljive podatke o izvorima prikupljenog novca i njegovom trošenju”, rekao je Bevanda.

Jasmina Popin, menadžerka Programa jačanja javnih institucija u BiH u GIZ-u, kaže za “Nezavisne” da oni ovaj program u ime vlada Britanije i Njemačke sprovode kao dio podrške reformi javne uprave.

“Unapređenje otvorenosti i transparentnosti uprave jedan je od važnih ciljeva podrške koju ove zemlje pružaju BiH te smo zbog toga i podržali Ministarstvo finansija i trezora BiH u izradi prvog budžeta za građane, koji na jednostavan i vizuelno atraktivan način predstavlja kako javna uprava na nivou BiH upravlja javnim novcem. Pored same izrade budžeta, za građane je izrađena i detaljna metodologija kako bi ovaj proces, koji uključuje značajne konsultacije s javnosti, postao održiva praksa javne uprave i ubuduće”, izjavila je Popinova, pišu Nezavisne novine.

Vezane vijesti

TUZLA