4 C
Tuzla
06.10.2022.

Državno tužilaštvo najavilo maksimalnu uključenost u praćenje i dokazivanje izbornih nepravilnosti

Četiri osposobljena tužioca Državnog tužilaštva će, u saradnji sa Centralnom izbornom komisijom i policijskim agencijama, pratiti provedbu izbornog procesa, prikupljati dokaze i blagovremeno procesuirati počinioce izbornih nepravilnosti, najavio je vršilac dužnosti glavnog tužioca, Milanko Kajganić, na konferenciji za medije u ovoj instituciji.

Predstavljajući aktivnosti Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog tužioca, naveo je brojnim medijima okupljenim na konferenciji da će na dan izbora, 2. oktobra, u sjedištima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu i Mostaru biti raspoređeni dežurni tužioci, koji će biti na raspolaganju u slučaju prijava izbornih nezakonitosti i izlaska na teren zbog uviđaja, te koordinacije policije.

“Ključna aktivnost u ovom procesu je ono što se očekuje od policijskih agencija, jer policijski službenici će biti na svakom biračkom mjestu u BiH i na takav način svako ko smatra da je u ovom procesu bio žrtva krivičnog djela može da prijavi to djelo policijskom službeniku”, poručio je Kajganić i pozvao sve građane, koji uoče nepravilnosti poput plaćanja za glasanje, ucjena ili druge tokom kampanja ili na dan izbora, da to prijave.

On je kazao da Odsjek za istragu izbornih nepravilnosti čine četiri tužioca, uz saradnike i istražioce, koji su u prethodnom periodu prisustvovali i učestvovali u edukacijama koje je sprovela Misija OSCE-a u BiH, te su osposobljeni za praćenje izbornog procesa.

“Svi ćemo se angažovati da obezbijedimo dokaze za izvršenje krivičnih djela koja se tiču izbornog procesa, bez obzira ko je nadležan za određenu aktivnost, odnosno određeno krivično djelo”, najavio je.

Za izborne nepravillnosti u BiH zaprijećene su kazne zatvora od tri godine do pet godina, podsjetio je tužilac.

“Želim da pošaljem poruku i onima koji su eventualno uzeli učešće u aktivnostima koje su nezakonite ili koji se u narednom periodu pripremaju za izvršenje krivičnih djela, želim da ih upozorim da će Tužilaštva i policijske agencije preduzeti sve aktivnosti da takva krivična djela dokažu i procesuiraju”, istakao je Kajganić.

Ismet Šuškić, zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH i kontakt tačka za saradnju za praćenje izbornog procesa, poručio je da je ova institucija spremna odgovoriti svim zadacima o kojima je govorio Kajganić, dodajući da saradnja s Centralnom izbornom komisijom (CIK), SIPA-om i policijom “mora uroditi plodom kako bi blagovremeno sve one, koji su se ogriješili o odredbe Krivičnog zakona, procesuirali“.

Na konferenciji je rečeno kako su određene kontakt tačke u Tužilaštvu, CIK-u i policijskim agencijama, kako bi ubrzali i pojednostavili razmjenu informacija o nepravilnostima, dok je u SIPA-i organizovan operativni štab koji će biti na raspolaganju zaštite integriteta izbornog procesa.

S obzirom na to da Tužilaštvo BiH dugo nije imalo konferenciju za medije, na upit novinara o radu Tužilaštva BiH i radu na predmetima od javnog značaja na kojima se sporo ili nikako radi, Kajganić je kazao da do sada nije primijetio negativan uticaj na rad ove institucije, niti je dobio informacije koje ukazuju na to.

“Tamo gdje nema dokaza istrage moraju trajati onoliko koliko je potrebno da bi se došlo do dokaza”, kazao je on.

Potvrdio je da je Tužilaštvo BiH dobilo stotinu prijava za koruptivna djela, a samo šest izvještaja od policijskih agencija, od čega je jedna policijska agencija dostavila izvještaj koji se odnosi na visoku korupciju.

“Nema kvalitetnih izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, da bismo imali kvalitetne predmete”, kazao je on.

O slučaju koji se odnosi na tužiteljicu Dianu Kajmaković, naveo je da su dobili izvještaj Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Kantona Sarajevo u kojem je navedena komunikacija “dva krimogena lica” koja spominju i njeno ime, a na osnovu čega je i formiran predmet.

“Taj predmet je dodijeljen tužiocu putem automatske dodjele predmeta, znači ja nisam izabrao niti bilo ko, i ja sam dodijelio još jednog tužioca u taj tim. Tužioci, koji rade u tom timu, kada završe provjere, donijet će tužilačku odluku”, kazao je on, napominjući da lično ne može uticati na odluku koju će donijeti, jer bi to predstavljalo kršenje disciplinske odgovornosti.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) na jučerašnjoj je sjednici kazao da je Kajmaković jedna od osoba koje su pozvane na intervjue za izbor novog glavnog tužioca Državnog tužilaštva, te da se nada da će se njen slučaj riješiti.

Više od godinu dana nakon izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH kojim se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu. Kajganić kaže kako u tom periodu policijske agencije nisu dostavile nijedan izvještaj.

“Mi smo do sada dobili negdje oko 40-ak prijava, uglavnom građana i drugih organizacija, nema nijedne od policijskih agencija. Isto kao što i mi dolazimo do informacija, tako su i policijske agencije dužne da, kad dođu do informacija, sačine izvještaj o počinjenom djelu”, rekao je i dodao da Tužilaštvo ne može samo raditi na takvim predmetima, naročito na prikupljanju dokaza, te da su policijske agencije te koje ih trebaju pribavljati.

On je kazao da nema zastoja u Tužilaštvu BiH u pogledu procesuiranja takvih djela, pojašnjavajući kako se radi o specifičnim krivičnim djelima koja su teško dokaziva.

U pogledu malog broja konferencija za medije i dostupnosti javnosti, Kajganić je rekao da su suđenja javna i da svako može pratiti s kakvim dokazima Tužilaštvo izlazi u predmetu, dodajući da ne mogu obezbijediti da neko od tužilaca svakodnevno komunicira s medijima i govori o predmetu, pojašnjavajući da toga nema nigdje.

“Toliko ima interesantnih tema za javnost da bismo svaki dan trebali da držimo konferencije za medije”, rekao je, dodajući da se tužioci sastaju s udruženjima porodica žrtava rata u pogledu saradnje i izvještavanja o radu.

Kao primjer otvorenosti Tužilaštva BiH, Kajganić je naveo odluku o objavljivanju potvrđenih optužnica na web stranici, što se ranije nije dešavalo kroz praksu, a o čemu je Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) ranije pisala.

RTV Slon/Birn

POSLJEDNJE DODANO