Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Lindsay Hoyle obratili su se na komemoraciji povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici u zgradi Britanskog parlamenta.
Na skupu su govorili i ministar ravnomjernog razvoja Ujedinjenog Kraljevstva Greg Clark, ministar vanjskih poslova u sjeni David Lammy, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, poslanik u Parlamentu i bivši komandant Britanskog bataljona UNPROFOR-a Bob Stewart, poslanici Ian Blackford i Fleur Anderson, baronesa Sayeeda Warsi i predsjedavajući fondacije “Remembering Srebrenica” Waqar Azmi.
Džaferović je u govoru povukao da je genocid u Srebrenici najveći zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Podsjetio je da su za nepunih sedam dana, nakon 11. jula 1995. godine, jedinice Vojske i Policije Republike Srpske ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, ističući da su egzekucije vršene u maniru Einsatzgruppen odreda – žrtve su izvođene u manjim grupama od pet do deset ljudi, sa povezima na očima, strijeljani su u leđa ili potiljak, a zatim su zakopavani u masovne grobnice.
Nakon što su, dodao je on, vlasti Sjedinjenih Američkih Država u ljeto 1995. godine objavile satelitske snimke masovnih grobnica, vlasti Republike Srpske su pokrenule operaciju premještanja masovnih grobnica sa primarnih lokacija na sekundarne i tercijarne kako bi prikrile zločine. Ustvrdio je kako je to dovelo do toga da su posmrtni ostaci bili zakopani u dvije, a nerijetko i u tri različite masovne grobnice, koje su međusobno udaljene desetinama kilometara.
– Ovaj zločin predstavlja jednu od najmračnijih stranica u historiji 20. stoljeća, između ostalog i zato što je počinjen u prisustvu vojnih snaga Ujedinjenih naroda. Pasivnost Ujedinjenih naroda u Srebrenici bila je samo kulminacija njihovog pasivnog i neutralnog stava tokom više od tri godine rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1995. godine – kazao je Džaferović.
Ocijenio je da lekcije rata u Bosni i Hercegovini, a posebno pogreške Ujedinjenih naroda u Srebrenici, moraju biti vječni putokaz međunarodnoj zajednici, naročito danas, kada svjedočimo agresiji na Ukrajinu, praćenoj zločinačkom kampanjom.
Govoreći o razlozima koji su doveli do genocida, kao jedan od njih naveo je nepravedno uvođenje embarga na uvoz oružja, čime je BiH na samom početku rata 1992. godine bilo uskraćeno pravo na samoodbranu, zagarantirano Poveljom Ujedinjenih naroda. Druga tendencija, smatra on, bio je neutralni i relativizatorski stav dijela međunarodnih zvaničnika, prvenstveno funkcionera Ujedinjenih naroda poput Boutrosa Ghalija i Yasushija Akashija, koji su neprestano relativizirali počinjene zločine, izjednačavali žrtve i zločince, te se protivili intervenciji međunarodnih snaga.
– Neki od rijetkih glasova zdravog razuma u tim mračnim godinama bili su bivša premijerka Margaret Thatcher i lord Paddy Ashdown kojima želim ovom prilikom odati priznanje i poštovanje, jer su od samog početka prepoznali ko je žrtva a ko agresor, te su zahtijevali djelovanje međunarodne zajednice kako bi se zaustavili zločini. Kasniji razvoj događaja potvrdio je ispravnost njihovih stavova – podvukao je.
Džaferović je mišljenja da danas, kada je Ukrajina suočena sa agresijom susjedne države i kada se vrše zločini protiv civilnog stanovništva u Ukrajini, nikada važnije nisu bile lekcije iz BiH. Umjesto embarga napadnutoj državi se mora omogućiti da se brani, smatra on, a u međunarodnoj javnosti ne smije biti dopušteno da se iznalaze opravdanja za agresiju i zločine.
– Mora postojati jasna razlika između zločinaca i žrtava, jer sve drugo vodi nas u mrak i moralni kolaps čovječanstva – kazao je.
U konačnici je zahvalio vlastima Ujedinjenog Kraljevstva na doprinosu koji su dalе u intervenciji NATO saveza, kojom je zaustavljen rat u BiH i zaključen Dejtonski mirovni sporazum, kao i na podršci koju je Ujedinjeno Kraljevstvo dalo u proteklih 27 godina provođenja mirovnog sporazuma, prvenstveno kada su u pitanju integracijski put BiH i jačanje državnih institucija.
Istaknuo je i posebnu važnost djelovanja lorda Peddyja Ashdowna kao nepokolebljivog borca za pravdu, ocjenjujući da će vrijeme njegovog mandata ostati zapamćeno kao zlatno doba reformi, jačanja države i progona ratnih zločinaca.
– Ishod borbe za pravdu u BiH ne prate samo civilizirani ljudi u svijetu, već i zlikovci. Hoće li zločin biti kažnjen ili će biti nagrađen, nešto je što i njih zanima. Zato je borba za pravdu u Srebrenici borba za pravdu na cijeloj zemaljskoj kugli i šire. Zato je borba za sigurnost i budućnost srebreničke djece borba za sigurnost i budućnost svakog djeteta – zaključo je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
