Džaferović: Ključni značaj procesa integracije u EU i NATO

Džaferović: Ključni značaj procesa integracije u EU i NATO

Objavio: -

Ključni značaj u oblikovanju moderne Bosne i Hercegovine imaju procesi integracije u Evropsku uniju i NATO savez, kao okvire koji omogućavaju realizaciju težnji ogromne većine građana Bosne i Hercegovine za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet – rekao je danas u Bakuu člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, govoreći na panelu “Sadašnjost i budućnost Balkana“ organiziranom u okviru Sedmog globalnog Baku foruma.

U uvodnom dijelu svog izlaganja, Džaferović je govorio o tome kako je prije 24 godine Dejtonski mirovni sporazum okončao rat u Bosni i Hercegovini. Unatoč brutalnim povredama međunarodnog prava – kroz izvršenu agresiju, praćenu genocidom, zločinima protiv čovječnosti i etničkim čišćenjem – Dejtonskim mirovnim sporazumom izgrađena je osnova za mir u Bosni i Hercegovini, o kojem zavisi sigurnost i stabilnost cijele regije zapadnog Balkana.

Iako su i danas prisutni brojni izazovi i poteškoće u njegovom tumačenju i implementaciji, Džaferović je ocijenio da je Dejtonski mirovni sporazum ispunio svoj primarni cilj. To je bilo moguće zahvaljujući nizu snažnih međunarodnih multilateralnih mehanizama koji su ugrađeni u njegovu strukturu, od regionalne kontrole naoružanja i međunarodne mirovne misije do mehanizma kakav je Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Dejtonski mirovni sporazum nije samo omogućio održivi mir, već je stvorio i okvir za provođenje brojnih reformskih procesa.  Napravljeni su snažni pomaci na reintegraciji BiH. Jačanje i izgradnja državnih institucija i povratak izbjeglica i raseljenih lica u svoje prijeratne domove, ostaju i dalje dva najvažnija prioriteta u procesu reintegracije.

Premda je ostvario svoju primarnu namjenu, Dejtonski mirovni sporazum je kroz praksu pokazao i značajne nedostatke. Tu je prvenstveno riječ o mehanizmima blokada i nedovoljne funkcionalnosti institucionalnog sistema, zbog vrlo složene unutrašnje organizacije koja često usporava i komplikuje donošenje odluka. Drugi suštinski problem jeste diskriminacija, koja naročito pogađa populaciju izbjeglica i raseljenih osoba koji su se vratili na svoja prijeratna prebivališta – kazao je on.

Džaferović je istaknuo da neupitni cilj Bosne i Hercegovine mora biti osiguranje ravnopravnosti za sve njene građane, neovisno o njihovoj etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Posebno važan element u tom smislu jeste čitav niz međunarodnih konvencija, na čelu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koje su ugrađene u Dejtonski sistem i nadređene domaćem zakonodavstvu. Dejtonski mirovni sporazum je ispravnim tumačenjem i implementacijom doživio značajna unapređenja i usklađivanja sa modernim evropskim političkim i pravnim standardima. Međutim, postoji još mnogo prostora za napredak, posebno sa stanovišta otklanjanja diskriminacije, o čemu svjedoči niz presuda Evropskog suda za ljudska prava koje BiH mora implementirati.

– Ključni značaj u oblikovanju moderne Bosne i Hercegovine imaju procesi integracije u Evropsku uniju i NATO savez, kao okvire koji omogućavaju realizaciju težnji ogromne većine građana Bosne i Hercegovine za trajnu sigurnost, stabilnost i prosperitet – rekao je Džaferović.

Naveo je da su u posljednjem periodu napravljeni značajni iskoraci u tim integracijskim procesima. U decembru prošle godine, ministari vanjskih poslova država članica NATO saveza odobrili su Bosni i Hercegovini dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa u okviru NATO programa Akcioni plan za članstvo. To je reformski program i obaveza koja se temelji na ranijem zahtjevu BiH za pristupanje ovom NATO programu.

– Učešće u programu Akcioni plan za članstvo ne znači i ne podrazumijeva automatski prijem BiH u NATO, ali predstavlja snažan reformski okvir za unapređenje odbrambenih i sigurnosnih kapaciteta Bosne i Hercegovine i njene saradnje sa NATO savezom. To bi predstavljalo značajan doprinos ne samo miru, sigurnosti i stabilnosti u BiH, već i u cijeloj regiji zapadnog Balkana, gdje sve države imaju snažnu saradnju sa NATO savezom, a većina njih je već ostvarila punopravno članstvo u ovoj organizaciji – kazao je Džaferović.

Uporedo s time, dodao je, BiH napreduje i u procesu integracije u Evropsku uniju.

– U proteklom periodu ispunili smo obaveze na temelju podnesene aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji, odnosno podnijeli smo odgovore na Upitnik Evropske komisije. Sada očekujemo pozitivno Mišljenje Evropske komisije o našoj aplikaciji za članstvo, a zatim i odluku Evropskog vijeća o dodjeli statusa zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji – rekao je on.

BiH su potrebne reforme

Džaferović upozorava da nakon dobijanja kandidatskog statusa, BiH očekuju brojne reforme u okviru pristupnih pregovora sa EU. Provođenjem tih reformi nastavit ćemo usklađivati naš sistem sa evropskim vrijednostima, standardima i pravilima.

Evropska perspektiva predstavlja snažan okvir koji doprinosi izgradnji stabilnosti i povjerenja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana naročito je snažno potvrđena tokom bugarskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije u prvoj polovini 2018. godine.

Podsjetio je da je u februaru 2018. godine Evropska komisija objavila novu strategiju za Zapadni Balkan koja potvrđuje kredibilnu perspektivu za proširenje i pojačani angažman Evropske unije na Zapadnom Balkanu.

– Strategija jasno ističe potrebu za provođenjem reformi u oblastima vladavine prava, sigurnosti, migracija, društveno-ekonomskog razvoja, transportne, energetske i digitalne povezanosti i dobrosusjedskih odnosa. Strategija nedvosmisleno potvrđuje da su vrata Evropske unije otvorena svim zemljama Zapadnog Balkana koje ispune kriterije za članstvo. Evropska perspektiva potvrđena je i na samitu Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji u maju prošle godine – rekao je Džaferović.

Iskoristio je ovu priliku da se zahvali vladi Republike Bugarske, a posebno premijeru Bojku Borisovu, za organizaciju tog istorijskog samita i za uvrštavanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u prioritete bugarskog predsjedavanja Vijećem EU.

U novoj strategiji Evropske komisije za Zapadni Balkan, dokumentima sa samita u Sofiji i kroz mehanizme poput Berlinskog procesa pokrenut je niz veoma dobrih inicijativa i projekata za unaprjeđenje ekonomskog, infrastrukturnog, energetskog i sigurnosnog povezivanja, kako između Evropske unije i Zapadnog Balkana, tako i unutar regije Zapadnog Balkana. Jačanje regionalne saradnje i povezanosti je najbolji put za izgradnju povjerenja, unapređenje odnosa u regiji i stvaranje konkretne dobrobiti za sve naše građane.

– Ostajući čvrsto na putu integracija u Evropsku uniju i NATO, BiH istovremeno razvija odnose i sa drugim prijateljskim i partnerskim zemljama, prvenstveno na planu investicija i ekonomske saradnje, a na temelju međusobnog uvažanja i poštivanja i opšte prihvaćenih međunarodnih pravila – rekao je Džaferović, piše Fena.