16.7 C
Tuzla
22.05.2022.

Džindić: Nastavljamo projekat istraživanja nafte i plina, važan za našu energetsku sigurnost

Projekat istraživanja nafte i plina na području Federacije Bosne i Hercegovine ponovno je u žiži interesa javnosti. Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila pristizanje zvaničnih ponuda naftnih kompanija na međunarodni javni poziv za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije opet oživljava ove aktivnosti, strateški važne za bosanskohercegovačku energetsku sigurnost i održivost.

Inače, u Federaciji BiH na ovaj način se putem koncesije po prvi put dodjeljuje pravo na istraživanje nafte i plina. Ured za energiju i prirodne resurse američkog State Departmenta kroz ugovor sa Deloitteom zadnje tri godine pružao je kontinuiranu tehničku pomoć u istraživanju sektora ugljikovodika Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije i Zavodu za geologiju FBiH. Utvrđeno je postojanje većeg potencijala rezervi Tuzlanskog bazena, ali i potencijalnost Vanjskih Dinarida i Posavskog kantona za pronalazak ugljikovodika.

-Nažalost, naš prvi krug nadmetanja na Međunarodnom pozivu za dodjelu koncesije na četiri bloka ukupne površine 5.115 kvadratnih kilometara na području Tuzlanskog, odnosno Panonskog bazena i Dinarida, zbog pandemije je bio neuspješan. Prije toga smo u ovom izuzetno kompleksnom projektu uradili niz značajnih, potpuno transparentnih priprema. Između ostaloga, IHS Global Ltd iz Londona izabran je za pružanje konsultantskih usluga. Osnovana je i tzv. data room, soba sa podacima u Federalnom zavodu za geologiju, u kojoj su sakupljeni svi rezultati od prvih izvedenih bušotina od 1881. godine do danas na ovim prostorima. No, zbog lockdowna nije bilo moguće da predstavnici zainteresiranih kompanija dođu u data room u Sarajevu, te nisu mogli dobiti podatke o geološkim pokazateljima postojanja naftnog i plinskog resursa u FBiH – kaže u razgovoru za Fenu federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić.

Poručuje da projekat istraživanja nafte i plina nije obustavljen te potcrtava da je politika Vlade Federacije dugoročno privući najsposobnije investitore i ostvariti maksimalni ekonomski povrat državi kroz ubiranje koncesionih naknada, ali i jačanje privrede kroz moguću preradu ugljikovodika na našim prostorima.  Međutim, ministar ističe kako se Federacija suočava s opstrukcijama u provedbi ovog za državu izuzetno važnog projekta. Kočnice stižu i iz RS, ali je problem i što jedan od važnih zakonskih rješenja još uvijek nije stavljen na dnevni red Doma naroda Parlamenta FBiH.

-Uposlenici našeg Ministarstva i dalje neumorno i intenzivno rade na realizaciji Programa regionalnih istraživanja nafte, kondenzata i prirodnog plina na prostoru Federacije BiH. Sada pripremaju još jednu tendersku dokumentaciju, projektni zadatak i prijedlog ugovora. Kod donošenja Strateške procjene uticaja na okoliš imamo opstrukcije iz manjeg bh. entiteta, ali ne odustajemo. Strateška procjena je izuzetno važna stručna podloga čiji glavni cilj je da u ranoj fazi, uzimajući u obzir dobre prakse i smjernice za zaštitu životne sredine, poduzmemo najbolje mjere na zaštiti okoliša i zdravlja ljudi. Prvi poziv za javnu nabavku usluga izrade Strateške procjene raspisali smo početkom 2019. godine, ali su se privredna društva sa prostora Republike Srpske četiri puta žalila Uredu za razmatranje žalbi. Sve četiri žalbe odbačene su kao neosnovane, ali nažalost, dok je trajalo odlučivanje u Uredu, prošla je budžetska 2019. godina za koju smo imali osiguran novac. U 2020. godini su sva sredstva u federalnom budžetu prelocirana za saniranje posljedica pandemije, tako da smo novi javni poziv za izradu Strateške procjene raspisali prošle godine. Međutim, kao i 2019., stigle su iste žalbe iz entiteta RS i ponovo je javni poziv poništen. No, bez obzira na ovakav način ometanja mi u Ministarstvu nastavljamo sa aktivnostima na donošenju ovog dokumenta, kaže Džindić.

Odgovarajući na pitanje ima li Federacija stabilnu fiskalnu politiku za privlačenje naftnih kompanija da investiraju u ovakva istraživanja, ministar ističe da je predviđeno  da se ugovor za dodjelu koncesije potpisuje na period od 25 godina, sa mogućnošću produženja za polovinu već odobrenog perioda.

-Posebno su nam bitna poglavlja o ispunjavanju obaveza obima istraživanja,  fiskalni sistem, vrste naknada za istraživanje i proizvodnju nafte i plina kao i način obračuna te sistem naplate naknada. U Federaciji BiH propisane su progresivne stope koncesionih naknada za ostvarenu dnevnu proizvodnju nafte i plina u fazi eksploatacije, zatim one u fazi istraživanja na pojedinim blokovima te je propisan i način utvrđivanja osnovice vrijednosti nafte i plina.  Ostale fiskalne obaveze, kao što je porez na dobit i način njegovog obračuna potrebno je urediti poreznim propisima na ostvarenu dobit od eksploatacije nafte i plina. Naftne kompanije očekuju od Vlade da porezne stope budu stabilne i jasno zakonom definisane kako bi se izbjegli bilo kakvi negativni fiskalni uticaji te izbjegli bilo kakvi budući sporovi. Garancija Vlade za stabilno oporezivanje ostvarene dobiti od eksploatacije nafte i plina je donošenje zakona o porezima vezanim uz ovu vrstu djelatnosti. Tako je u januaru 2020. godine Federalno ministarstvo finansija predložilo zakon o porezu na ugljikovodike u FBiH. Vlada ga je odmah uputila u parlamentarnu proceduru i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio 29. januara 2020. godine. Nažalost, taj zakon još čeka da bude stavljen na dnevni red Doma naroda Parlamenta FBiH. Mi očekujemo da će što prije biti donesen i u tom domu, kako bismo što bolje se pripremili za buduće investicije, navodi ministar Džindić.

On se posebno zahvalio Vladi Sjedinjenih Američkih Država, njenim uredima i stručnjacima koji su sa velikim znanjem i iskustvom u ovoj oblasti pružili pomoć FbiH u formiranju i jačanju kapaciteta veoma bitnog sektora ugljikovodika.

-Američki državni sekretarijat za energetske resurse (ENR), uz ugovor sa Deloitte profesionalnom konsultantskom kompanijom, od septembra 2019. godine pružao nam je i finansirao izuzetno važnu tehničku pomoć. Ta podrška završila je upravo sa mjesecom martom ove godine. Među ostalim, kroz Inicijativu za upravljanje i jačanje kapaciteta u području energetike, dobili smo vrijedne preporuke za obaveznu nabavku licence za Petrel softver. Jer, bez investicija u adekvatan softver nemamo mogućnosti tumačiti seizmičke podatke i graditi modele, kako bi bolje razumjeli bazu resursa ugljikovodika u Federaciji BiH. Deloitte je osigurao tim vrhunskih tehničkih stručnjaka za pružanje savjetodavne podrške i obuke. Imali smo višednevne tehničke radionice sa uposlenicima geološke struke iz Federalnog zavoda za geologiju, Ministarstva i Rudarsko geološko građevinskog fakulteta. Tokom pandemije tehnička pomoć pružana je online putem. Također, dobili smo preporuku za nastavak istraživanja plina i nafte u sjevernom dijelu FBiH gdje već postoje određeni podaci o mogućem pronalasku većih količina plina i nafte u Tuzlanskom bazenu nego što se do sada pretpostavljalo. Edukacija koju nam je uz pomoć Ambasade Sjedinjenih Američkih Država bila osigurana ove gotovo tri godine od velikog je značaja za jačanje kapaciteta i  osnivanje sektora za istraživanje i eksploataciju nafte i plina kao nove grane razvoja energetskog i industrijskog sektora u FBiH, kaže Džindić.

Kada su u pitanju naredni koraci, on navodi da su u veoma kratkom periodu, od početka 2020. godine pa do danas, tri globalna zbivanja uticala na to da je stanje u energetskom sektoru mijenjalo smjerove. Prvo su uslovi izazvani pandemijom uzrokovali zastoje u potrošnji i smanjili proizvodnju nafte i plina. Potom je od prošle godine došlo do postupnog oporavka energetskog sektora i privrede u cjelini, a fokus se u svjetskim razmjerama naglo okrenuo ka energetskoj tranziciji i težnji ka sve manjim ulaganjima u fosilna goriva te donošenju brzih odluka o zatvaranju rudnika i termoelektrana (TE).

-Međutim, invazijom Rusije na Ukrajinu u ovoj godini ponovo nam prijeti energetska kriza i potpuno je neizvjesna sigurnost snabdijevanja energentima. Trenutno se još ne može ni  pretpostaviti kojom putanjom će se cijene nastaviti penjati. Sukob koji je eskalirao ima velike posljedice na tržištu gdje cijene energenata nepredvidivo skaču.Svjesni smo da se nalazimo u vremenu u kojem je energetska nezavisnost države od velikog značaja. Sada se sve vlade svijeta moraju ozbiljno strateški odrediti kako i na koji način osigurati energetsku nezavisnost. Federacija BiH još ima rezervi uglja koje se mogu rentabilno eksploatisati i zadovoljiti potrebe TE do rokova koji su ili će biti određeni. Kao što vam je poznato, upravo iz tih razloga Elektroprivreda BiH je i inicirala nastavak rada dva bloka u termoelektranama Tuzla i Kakanj.

Osim toga, mi se do okončanja perioda korištenja termoelektrana i potpunog prelaska na obnovljive izvore energije moramo orjentisati i na plin koji je već određen kao prelazni energent. Istraživanje potencijalnih prostora i moguća eksploatacija plina u Federaciji BiH mogla bi omogućiti prelazni period manje bolnim u smislu prelaska sa uglja na zelene izvore energije. U svemu ovome imamo obavezu i priliku da se posvetimo i osiguramo novac za jačanje kapaciteta bosanskohercegovačkog energetskog sektora, zaključuje u razgovoru za Fenu federalni ministar energije, industrije i rudarstva Nermin Džindić.

RTV Slon /Fena

POSLJEDNJE DODANO