Ekonomski sistem u Bosni i Hercegovini u ovoj godini u potpunosti se oporavio, ostvareni rezultati dostižu, čak i prestižu pretpandemijske, broj zaposlenih je na rekordnom nivou, plate su rasle, ali je i dalje prisutan odlazak radne snage iz BiH, kazali su sagovornici sumirajući godinu na izmaku.
Saša Stevanović, ekonomski analitičar ističe kako je 2021. godina u kojoj se ekonomski sistem u potpunosti oporavio. Podaci koji pokazuju da je izvoz rekordan, u odnosu na 2020. godinu zabilježio je rast od 30 odsto, ne samo da su pokazatelj oporavka, nego i spremnosti da se zadovolji inostrana tražnja koja je rekordna.
Osvajaju se novi lanci vrijednosti. Sve više se uviđa prednost naše dijaspore. Broj zaposlenih je takođe na rekordnom nivou.
Vidimo jasnu opredijeljenost da se podiže nivo plata, da se očuvaju realni dohoci ne samo zaposlenih, nego i penzionera. Očekujem da ekonomija BiH stvori između 2,5 i tri milijarde KM više nego 2020 godine, odnosno rast između sedam i osam odsto. Sve više se stvara svijest o potrebi diskretnih mjera, mjera kojima se ciljaju oblasti društva kojima je pomoć potrebna i koja je jednokratna.
Prema riječima Nemanje Vasića, potpredsjednika vanjskotrgovinske komore ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine tokom 2021. godine je možda i veći nego što se to prvobitno očekivalo. Spoljnotrgovinska razmjena BiH sa svijetom za 11 mjeseci iznosila je 32,97 milijardi KM i veća je za 7,44 milijarde KM ili 29,15 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.
Izvoz iz BiH je iznosio 13,21 milijardu maraka i veći je za 3,36 milijarde KM ili 34,14 odsto. Uvoz u BiH iznosio je 19,76 milijardi KM i veći je za 4,10 milijardi KM ili 26 odsto. Deficit u robnoj razmjeni za pomenuti period iznosi 6,54 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom je 66,9 odsto i veća je za 4,1 odsto u odnosu na prošli period.
Kako navodi Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, interesantno je da je BiH za 11 mjeseci 2021. godine imala veći izvoz za 34,8 odsto nego prošle godine u istom periodu. Što se tiče Federacije BiH, izvoz je veći za 38 odsto, što znači da se iskoristila šansa promjena u globalnim lancima dobavljača za naše kompanije koje su uspjele zahvaljujući dosadašnjim pozitivnim utiscima koje su ostavljali zbog svojih ugovora da dobijaju bolje i zahtjevnije ponude, ali i ugovore sa većim stepenom realizacije.
I u prerađivačkoj industriji takođe se bilježi rast, na šta je sigurno uticalo i povećanje cijena, jer ista roba ne košta jednako kao što je bilo godinu dana ranije. Bilježimo povećanje i obima proizvedene robe.
Broj radnika u BiH je dostigao pretpandemijski i svi podaci govore u prilog tome da ovom godinom treba da budemo zadovoljni.
Kako je rastao izvoz, tako je rastao i uvoz, ali opet ne u tolikoj mjeri kao izvoz te možemo reći da se BiH bolje pozicionira jer nam je svakako cilj da se što više robe izveze. Što se tiče godine koja je pred nama, očekujem da ćemo nastaviti istim tempom, s tim da nas očekuje sigurno poskupljenje energenata, kao i cijene električne energije, ali oporavak je sigurno vidljiv.
BiH je država koja se može gledati kroz dva filma: jedan je privredni gdje se naiđe na bezbroj pozitivnih priča, firmi koje uspijevaju, stranih investitora koji dođu na naše tržište pa uspiju. S druge strane, to je politički “film” kada se pomisli da je u rasulu. Naravno da politički dio usporava privredni razvoj.
RTV Slon/ Nezavisne
