Federacija BiH još nije dobila program razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća za period 2018-2025. godine, navodi se u revizorskom izvještaju o radu Civilne zaštite FBiH za 2019. godinu.
“Prijedlog je Vladi dostavljen tek 17. maja 2018. godine, da bi ga ona sedam dana kasnije dostavila Parlamentu”, navode revizori. Dodaju da, s obzirom na to da FBiH nema program razvoja zaštite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, niti je na osnovu programa donesen federalni plan zaštite i spasavanja, nije im prezentovana dokumentacija kojom bi se potvrdilo da su preduzimane aktivnosti prema Vladi da ovaj značajni dokument bude donesen.
Dodaju da Parlament FBiH nije, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara, donio federalni program sa utvrđenim ciljevima i zadacima, koji bi omogućio izradu federalnog plana zaštite i spasavanja od prirodnih i drugih nesreća za period od pet godina, jer bi se njime uspostavio sistem zaštite i spasavanja koji bi odgovorio na sve potencijalne opasnosti na način da cjelovito, dugoročno i u najvećoj mjeri zadovolji potrebe države i njenih građana na smanjenju uticaja prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi, materijalnih dobara i okoliša i efikasnom otklanjanju posljedica prirodnih i drugih nesreća.
Kako revizori navode u svom izvještaju, Pravilnik o platama i naknadama nije usklađen sa Zakonom o platama i Zakonom o zaštiti i spasavanju ljudi u dijelu isplate i obračuna posebnog dodatka za posebne uslove rada za pripadnike deminerskog odjela.
“U Upravi je na dan 31. decembra 2019. godine bilo zaposleno 156 deminera. Ovaj dodatak se obračunavao i isplaćivao i za vrijeme bolovanja, godišnjeg odmora i kada pripadnici timova nisu na terenu obavljali poslove deminiranja, što nije u skladu sa Zakonom o zaštiti i spasavanju”, stoji u izvještaju. Revizori nisu mogli potvrditi ni to da su obračun i isplata plata bili u skladu sa zakonom, te da su posljedica toga iskazani troškovi u iznosu od 5.362.324 KM, što se značajno razlikuje od onoga što je utvrđeno zakonskim propisima.
Takođe, revizori su utvrdili da za postupke javne nabavke na osnovu kojih su zaključeni ugovori u iznosu većem od 1,3 miliona KM, tehničke specifikacije i tenderske procedure nisu omogućile jednak i nediskriminirajući pristup nadmetanju, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Konstatovano je da kod određenog broja provedenih postupaka nije pravilno odabrana vrsta postupka.
U izvještaju je konstatovano da nisu uspostavljene adekvatne interne kontrole kada je u pitanju trošenje goriva i upotreba službenih vozila.
“Provedenom revizijom utvrdili smo da se putni nalozi za korištenje službenih vozila ne popunjavaju u skladu s Pravilnikom, niti se vozila koriste u skladu sa Pravilnikom, s obzirom na to da se fakture i nalozi ne popunjavaju adekvatno, posebno jer se trošak goriva iz jednog mjeseca evidentira u nalogu iz drugog mjeseca”, stoji u izvještaju.
Takođe, revizori su utvrdili da je nemoguće u nalozima o službenom putu utvrditi da li se radi o službenom putu ili nečemu drugom.
Revizori su zaključili da Uprava nije blagovremeno Vladi FBiH podnijela prijedlog za formiranje Federalne komisije za procjenu štete, što je imalo za posljedicu da raspodjela sredstava u iznosu većem od milion KM nije izvršena u skladu sa odlukom Vlade FBiH.
Iz Uprave Civilne zaštite FBiH nisu željeli komentarisati izvještaj revizora.
(RTV SLON / NEZAVISNE NOVINE)
