17.8 C
Tuzla
28.05.2022.

Gavrankapetanović: Upotrebu pokusnih životinja treba svesti na minimum

Zbog potrebe da se uspostavi saradnja između zakonodavnog tijela, fakulteta koji vrše biomedicinske pokuse na laboratorijskim životinjama i nevladinog sektora u cilju ispunjavanja zahtjeva dobrobiti životinja, Udruženje “Jedinstveno zdravlje BH“ je pokrenulo niz sesija na temu “Laboratorijske životinje“.

Prva u nizu planiranih sesija biće okrugli sto “Laboratorijske životinje: Kako provoditi validna biomedicinska istraživanja”, koji će biti održan 10. maja u Centru za interdisciplinarne studije.

Značaj ove teme ogleda se i u sve većem broju zahtjeva za vršenje pokusa za potrebe izrade naučnih studija za koje je potrebno osigurati provođenje svih procedura propisanih relevantnom legislativom.

Cilj okruglog stola je skeniranje stanja u Bosni i Hercegovini na terenu i stvaranje poveznice između nadležnih institucija za odobravanje istraživanja u kojim se koriste životinje i biomedicinskih institucija koje ih vrše, a u svrhu ispunjavanja odredbi i uslova u skladu s propisima i na taj način osigurati da se biomedicinsko istraživanje smatra validnim.

Govoreći o toj temi predsjednica Udruženja “Jedinstveno zdravlje BH“ (One Health BH) Elna Gavrankapetanović u razgovoru za Fenu pojašnjava da je eksperimentiranje na životinjama bitna komponenta biomedicinskih i bihevioralnih istraživanja, kritični dio napora za prevenciju i liječenje širokog spektra bolesti kako kod životinja tako i kod ljudi.

Da bi se biomedicinsko istraživanje smatralo validnim neophodno je poštivati zakonske i etičke odredbe koje su propisane, naročito kada se u njima koriste životinje.

Gavrankapetanović je istakla da biomedicinske institucije imaju etičke komisije koje prije nego se pristupi istraživanju, razmatraju neophodnost i opravdanost takvog istraživanja. Također se razmatra i da li bi i koje istraživanje doprinijelo dobrobiti životinja ili ljudi odnosno unaprijedilo već postojeća naučna otkrića.

Pojašnjava da postoji specijalnost u veterinarskoj medicini, a to je “nauka o laboratorijskim životinjama”.

-To jasno pokazuje središnju ulogu koja se daje korištenju životinja u istraživanju, s tim u vezi je bilo neophodno stvoriti pravni okvir unutar kojeg će korištenje životinja u eksperimentalne svrhe biti opisan i etički opravdan. S obzirom da se Bosna i Hercegovina prilagođava po pitanju propisa Evropskoj uniji, trenutno na snazi postoji Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja koji je donesen u 2009. godini. Ovim zakonom je propisano da je zabranjeno napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u svrhu vršenja pokusa, kao i pravila ko i pod kojim uslovima može vršiti eksperimente u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Gavrankapetanović.

Navodi dalje da eksperimente na životinjama mogu obavljati pravna lica, koja su registrirana za izvođenje pokusa i imaju dozvolu nadležnog ministarstva za obavljanje pokusa na životinjama. Eksperimenti na životinjama mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili povreda životinja može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su značajni za ljude ili životinje, odnosno nauku.

Također, naglašava da je zakonom određeno da se eksperiment treba izvoditi na najmanjem mogućem broju životinja. Prije početka, u toku i prateći izvođenja pokusa, potrebno je životinju dovesti u stanje anestezije ili analgezije, ako način izvođenja pokusa to dozvoljava. Na taj način bi se smanjila patnja i osigurala njihova dobrobit. Ovim propisom je dat i okvir po pitanju opravdanosti korištenja životinja u pokusima i jasno je navedeno da se dozvola za obavljanje pokusa nad životinjama ne smije izdati za: isprobavanja oružja, municije ili pripadajućeg pribora, ili istraživanja ili razvoja proizvoda od duhana i alkohola; ili istraživanje hemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta za opću upotrebu; ili istraživanja u kozmetičke svrhe.

-Dakle svako pravno lice, mora za dobijanje dozvole za obavljanje pokusa nad životinjama prije svega dokazati da nije moguće nabaviti ljudske ćelije ili tkivo za obavljanje navedenog pokusa ili ako raspoloživa tehnologija ne zadovoljava zahtjeve  Gavrankapetanović.

Kako podrvlači, glavna trenutna uredba u EU-u je Direktiva 2010/63/EU o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe i nije u potpunosti implementirana u BiH. Udruženje “Jedinstveno zdravlje BH“ je uspjelo za okrugli sto kontaktirati doktoricu veterinarske medicine Aidu Šarić sa Biomedicinskog fakulteta u Grazu, koja će govoriti o iskustvu jedne EU članice koja radi u skladu s ovim propisom i pojasniti važnosti određenih odredbi kako bi se istraživanje smatralo validnim.

Minimalni standardi za zaštitu životinja podrazumijevaju i takozvana pravila 3R: životinjski modeli se zamjenjuju alternativnim metodama gdje je to moguće (načelo zamjene – replacement), smanjuje se broj životinja na najmanji mogući broj (načelo smanjenja – reduction) te se poboljšavaju uvjeti uzgoja (načelo poboljšanja – refinement).

Gavrankapetanović ističe da se BiH pridržava ovih pravila, s obzirom da su propisani Zakonom o dobrobiti životinja.

Osvrnula se i na pitanje zamjene životinja alternativnim metodama, kazavši da se zamjena životinja definira kao “svaka znanstvena metoda koja koristi neosjetljivi materijal koji može zamijeniti korištenje svjesnih živih kralježnjaka u eksperimentiranju na životinjama”. Razlikuju se dvije vrste zamjena kao “relativna” i “apsolutna”. U relativnoj zamjeni životinje se koriste, ali nisu izložene nevolji tokom pokusa.

Također ističe da je neophodno da osoblje koje se brine o životinjama, kao i koje vrši pokuse nad njima, bude certificirano u skladu sa propisima.

-S tim u vezi ćemo pokušati osigurati da se osoblju biomedicinskih institucija omogući odlazak u jednu od članica EU kako bi stekli praktično iskustvo i dobili potrebne certifikate, kroz saradnju sa nadležnim tijelima i akademskom zajednicom. Zato je neophodno okupiti sve za jedan stol kako bismo dobili informacije o trenutnom stanju na terenu za buduće aktivnosti po ovom pitanju – kazala je Gavrankapatenović.

Govoreći o moralnoj dopustivosti korištenja životinja za eksperimentiranje, ona podsjeća da biomedicinski eksperimenti datiraju mnogo godina unatrag.

Tako su rani eksperimenti uključivali transfuziju krvi, vivisekciju (hirurški zahvati izvedeni na svjesnim, živim životinjama) i seciranje majmuna, pasa i svinja. U današnje vrijeme testiranje na životinjama obvezno je u etičkim kodeksima za biomedicinska istraživanja. Prema Nürnberškom kodeksu usvojenom 1947., svi eksperimenti koji se provode na ljudima trebali bi biti “osmišljeni i utemeljeni na rezultatima istraživanja na životinjama. ”Helsinška deklaracija”, koju je 13. Svjetska medicinska skupština usvojila 1964., također napominje da medicinska istraživanja na ljudskim subjektima “treba se temeljiti na laboratorijskim i životinjskim pokusima ili drugim znanstveno utvrđenim činjenicama”.

– Kada govorimo o ‘moralu’ korištenja laboratorijskih životinja u svrhe pokusa, postoje određene svrhe za koje dobrobiti testiranja na životinjama očito ne nadmašuju štetu, jer su štete vrlo značajne u odnosu na trivijalne koristi (na primjer, testiranje kozmetike). U drugim slučajevima koristi mogu biti veće od štete nanesene žrtvama. Danas postoje različite etičke teorije s različitim koncepcijama kriterija koje bismo trebali koristiti u donošenju odluka. Prema nekim teorijama, nanošenje štete pojedincu u korist drugih uvijek je moralno neprihvatljivo, pa bi zabranile eksperimente u ovim slučajevima. Prema drugim teorijama, umjesto dobrobiti koje daje drugima, trebali bismo razmotriti štetu nanesenu nekim pojedincima, a prednost dati onoj koja ima veću težinu. Prema tim stavovima, eksperimentiranje u potonjim slučajevima bilo bi prihvatljivo. Zajednički cilj  treba da bude prelazak na alternativne metode bez životinja. Do ispunjavanja cilja, svesti upotrebu životinja na minimum, kao i preispitivati kroz etičke komisije neophodnost korištenja – podvukla je predsjednica udruženja “Jedinstveno zdravlje BiH “

Govoreći o napretku kad je riječ o smanjenom broju životinja koje služe u svrhu istraživanja, kaže da je ključno naglasiti da budžeti s kojim biomedicinske institucije raspolažu nisu dovoljni za unapređenje i uvođenje alternativnih metoda, jer je njihovo uvođenje jako skupo.

-Ovaj planirani okrugli stol će dati priliku biomedicinskim institucijama da nadležne upoznaju s problemima – najavila je Gavrankapetanović.

Govoreći o koristi koje društvo ima od ovih istraživanja, naglašava da ne smijemo zaboraviti da za prevenciju i liječenje širokog spektra bolesti kako kod životinja tako i kod ljudi su upravo u prošlosti zaslužni istražitelji koji su koristili pokuse nad životinjama. U prošlosti su se životinje koristile kako bi naučili o najraširenijim bolestima tog doba, uključujući srčane bolesti i rak, kao i za sticanje osnovnih znanja iz genetike, fiziologije i drugih životnih znanosti.

-Životinje su potrebne i za borbu protiv novih bolesti, od kojih je sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) trenutno najistaknutiji primjer. Istovremeno, istraživači ljudskog ponašanja oslanjaju se na studije na životinjama kako bi saznali više o glavnim uzrocima ljudske patnje kao što su mentalne bolesti, ovisnost o drogama i senilnost. Brojni postupci usmjereni su na proučavanje kako se različite bolesti razvijaju. Na taj se način proučava širok raspon bolesti, poput probavne, neuroloških i genetskih bolesti. Životinje se također koriste za proučavanje ozljeda mozga, ozljede leđne moždine, Parkinsonove bolesti, AIDS-a, raka, pretilosti i mnogih drugih. Na kraju, moramo napraviti etičku procjenu svake prakse ostavljajući po strani vrstu kojoj oni koji su uključeni pripadaju, i uzimajući u obzir samo interese koje svi imaju -zaključila je Gavrankapetanović u razgovoru za Fenu.

Sesije koje organizuje Udruženje “Jedinstveno zdravlje” realizuju se u saradnji s Uredom za veterinarstvo BiH, koje je krovna institucija za donošenje i implementiranje Zakona o dobrobiti životinja, te Centrom za interdisciplinarne nauke.

Okrugli sto bi trebao okupiti biomedicinske institucije u koje spadaju medicinski, farmakološki, prirodno-matematički i veterinarski fakulteti širom Bosne i Hercegovine.

RTV Slon/Fena

POSLJEDNJE DODANO