18 C
Tuzla
19.08.2022.

Hadžiahmetović: Rastuća inflacija i cijene energenata direktno se odražavaju na kupovnu moć građana

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović izjavila je za Fenu da se međuodnos eura i dolara ne reflektira direktno na kupovnu moć stanovništva u BiH, ali da se kompletna ekonomska situacija, rastuća inflacija, rastuće cijene energenata, potencijalne nestašice ili strah od nestašica ključnih strateških proizvoda, te rast cijena hrane na svjetskom tržištu, direktno odražavaju na bh. građane i njihovu kupovnu moć.

– Zbog rastućih cijena energenata, inflacije, pogoršanja ekonomskih performansi u ekonomijama zemalja članica EU, pogotovo u zemljama koje su nama ključni vanjskotrgovinski partneri, naravno da se pogoršava stanje kupovne moći u BiH – rekla je Hadžiahmetović.

Vrijednost eura, zajedničke europske valute, ovih dana nakon punih dvadeset godina izjednačila se s vrijednosti američkog dolara. Čak je po prvi put od 2002. vrijednost eura pala blago ispod dolara. Kada je riječ o međuodnosu naše valute i eura, zahvaljujući currency boardu i fiksnom kursu između KM i eura, kako je dodala Hadžiahmetović, mi nemamo nekih značajnijih promjena.

– Međutim, ono što se možda reflektira direktno u vanjskoekonomskom segmentu, to su skromniji izvoz ili uvoz roba i usluga kada je riječ o američkoj ekonomiji, odnosno o trećim zemljama sa ugovorenim valutama plaćanja koje se tiču američkog dolara, te sa jednim dijelom otplate našeg vanjskog duga koji svakako poskupljuje, a koji je nominiran u američkim dolarima – dodala je Hadžiahmetović.

Napomenula je da su promjene na svjetskom finansijskom tržištu, generalno na svjetskim berzama, vrlo dinamične još od samog početka korone i uzrokovane su nizom faktora. Te promjene dobile su na dinamici sa početkom agresije Rusije na Ukrajinu.

Kada je riječ o aktuelnom stanju na svjetskim berzama pogotovo na valutnom tržištu i međuodnosu dolara i eura, prema najnovnijim podacima, oni su izjednačili svoju vrijednost, čak je vrijednost eura opala ispod jednog dolara. To su, kako je rekla Hadžiahmetović, trenutne fluktoacije koje još ne mogu ukazivati na neki trend, ali nisu jedine i nisu prvi put u istoriji.

– Imali smo to i sa recesijom u SAD i početkom 2000-ih, sa fluktoacijama na svjetskim tržištima generalno, a u posljednje vrijeme uočava se pad vrijednosti eura i jačanje dolara. Na prvi pogled ne treba izvlačiti neke pogrešne zaključke u smislu da američka ekonomija bolje stoji od evropske, možemo samo reći da možda trenutno neke malo manje loše stoje u odnosu na neke druge koji malo više loše stoje u ovoj konkretnoj situaciji – rekla je Hadžiahmetović.

U kontekstu korona krize, kao i krize vezano za rat u Ukrajini, prema njenim riječima, američka ekonomija je u nešto manje lošoj poziciji u odnosu na evropsku ekonomiju. To je sasvim logično s obzirom na blizinu tržišta i veću vezanost EU i Rusije u ekonomskom, a posebno u vrlo važnom energetskom sektoru, što se reflektira na cijelu ekonomsku situaciju.

– Uz to, kada govorimo o tom međuvalutnom odnosu, američki FED (Sistem federalnih rezervi – Centralna banka SAD-a) dinamičnije može vući poteze u odnosu na Evropsku centralnu banku (ECB) koja je sa 19 zemalja članica u euro zoni i sa koordiniranim mehanizmom makroekonomskih agregata u čitavoj EU od 27 zemalja članica, u malo manje efikasnoj poziciji. ECB ne može brže reagovati kao što to može američki FED – dodala je Hadžiahmetović.

FED je korigovao kamatne stope u suočavanju sa problemom inflacije najvećim dijelom izazvane promjenom cijenom enegenata na svjetskom tržištu, dok ECB, gdje je u evropskom dijelu svjetske ekonomije energetska situacija mnogo teža, nije mogla vući i još nije povukla takve poteze, a pogotovo ne tako radikalne, brze i dinamične.

ECB je za juli najavila blago povećanje kamatnih stopa, navela je Hadžiahmetović dodajući da će to možda jednim malim dijelom uticati na usporavanje inflatornih tendencija, ali neće riješiti problem, jednako kao što ni potez američkog FED-a ne riješava problem.

Aktuelna kriza, dodala je Hadžiahmetović, koja se reflektira u krajnjoj instanci na tom ključnom segmentu, međuodnosu dolara i eura, dobrim dijelom uslovljena je energetskom situacijom.

– Cijene energenata su počele drastično da variraju početkom korona krize i izbijanjem agresije na Ukrajinu. Na svjetskom tržištu cijene energenata su drastično povećane, a EU ekonomija je dobrim dijelom ovisna od uvoza energenata iz Rusije. Kulminiralo je sa situacijom koja se tiče rekonstrukcije na Sjevernom toku 1, jednom od ključnih gasovoda, što je na neki način izazvalo i bojazan da nije samo riječ o tehničkom zahvatu, odnosno pitanje hoće li Rusija obustaviti isporuku gasa prema zapadno evropskim zemljama, a posebno prema Njemačkoj – dodala je Hadžiahmetović.

RTv Slon /Fena

POSLJEDNJE DODANO