Hoće li se uvođenjem u nastavne planove spasiti romski jezik od izumiranja?

Hoće li se uvođenjem u nastavne planove spasiti romski jezik od izumiranja?

Objavio: -

Udrženje Romkinja Bolja budućnost Tuzla u povodu Svjetskog dana romskog jezika koji se obilježava 5. novembra skrenulo je pažnju javnosti na potrebu očuvanja romskog jezika. Prezentirane su i aktivnosti koje su do sada poduzete a koje imaju za cilj uvođenje romskog jezika u nastavne planove i programe u školama na području Tuzlanskog kantona.

Romski jezik danas se rijetko može čuti među mladim romima, a tečno ga govore uglavnom stariji pripadnici romske zajednice.

 

„Mogu reći da u nekim zajednicama izumire. Konkretno, na Tuzlanskom kantonu zajednice koje su udaljene od Tuzle većinom govore romski jezik, na Kiseljaku, Poljice isto dosta Roma govori romski jezik, ali ovi koji su bliže Tuzli slabo govore romski jezik“, izjavio je

Denis Mujić, član Udruženja Bolja budućnost Tuzla.

 

No, za razliku od mlađih naraštaja među starijim generacijama ima i onih koji ponosno i uglavnom govore samo romski jezik, gdje god to prilike dozvoljavaju.

 

„Maternji jezik se ne zaboravlja nikada, jer mi smo nacionalna manjina koja taj jezik upotrebljava. Ne trebamo ga svugdje, ali kad je potrebno moramo svoj jezik upotrebljavati“, kazala je Naza Jusić, članica Udruženja Bolja budućnost Tuzla.

 

S ciljem očuvanja romskog jezika Ministarstvo obrazovanja TK još prošle godine formiralo je radnu grupu koja je učetsvovala u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou kako bi romski jezik bio uvršten u postojeće nastavne planove, programe i udžbenike.

 

„Mi se nadamo da ćemo za sljedeću školsku godinu imati u ponudi svim učenicima, bez obzira na nacinonalnu pripadnost, mogućnost da izaberu fakultativni predmet koji će se izučavati vjerovatno sljedeće školske godine“, izjavio je Fikret Vrtagić, šef Odsjeka za obrazovanje i nauku.

 

prof. dr. Amira Turbić Hadžagić, sa Odsijeka za Bosanski jezik Filozofskog fakulteta očekuje da izborni predmeti na Odsjeku za Bosanski jezik i književnot na Filozofskom fakuletu  romski jezik i romska književnost budu uvedeni.

 

„To će biti preduvjet za stvaranje katedre za romski jezik i književnost“, kazala je Turbić Hadžagić.

 

Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Euro Rom prisutne je upoznao sa narednim koracima.

 

„To je  da sa našim univerzitetom i sa drugim univerzitetima u regiji osposobimo određeni kadar koji će predavati romski jezik u osnovnim školama, a ti predavači ne moraju biti isključivo Romi“, kazao je Jusić.  

 

Prema posljednjem popisu stanovništva, na području BiH živi oko 15 000 Roma, ali se predpostavlja da je taj broj daleko veći. Diskriminacija tokom školovanja, te kasnije pri zapošljavanju neki su od osnovnih razloga zbog kojih mnogi Romi kriju svoje porijeklo, a samim tim ne govore romski jezik i ne prenose ga na mlađe generacije. Popularizacijom romskog jezika i njegovom širom upotrebom to bi se moglo promijeniti, jedinstvenog su stava romska udruženja i organizacije.