Hroničan nedostatak stručnjaka gerijatrije i gerontologije u BiH

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) bio je domaćin okruglog stola na temu “Zdravstvena zaštita starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine“, nakon kojeg je počeo i trodnevni, Peti simpozij specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH, u organizaciji Udruženja specijalista javnozdravstvenih disciplina FBiH.

Simpozij se ove godine održava pod motom „Zdravlje – zajednička odgovornost“, a do subote, kada se završava, bit će obrađeno desetak tema iz javnozdravstvenih disciplina.

– Nastojimo da pokrenemo cijelo društvo, jer javno zdravstvo predstavlja brigu o zdravlju naroda. Većina radova koje će naši stručnjaci prezentirati, nose poruku da se svi trebamo pokrenuti. Imamo učesnike iz svih kantona iz FBiH i inostranstva. Kroz dobre prakse i primjere iz svih kantona, njihovom primjenom u drugim sredinama, bit ćemo u prilici da popravimo bh. društvo – kazao je Senad Husejnagić, direktor INZ-a.

Napomenuo je kako je procenat bh. stanovništva “treće životne dobi”, odnosno starijih preko 65 godina, već prešao 14 posto.

– Javno zdravstvo nastoji da osvijesti građane, da dovede do toga da oni promijene svoje životne stilove, kako bi i zdravstveni problem, odnosno bolesti koje će nastati, prolongirali za što dalji vremenski period. Sve to kako bismo imali duži, odnosno kvalitetniji život – ističe Husejnagić.

Pomoćnica direktora za stručne poslove Zavoda za javno zdravstvo FBiH Aida Ramić- Ćatak istakla je da su i informacije koje su do sada iznesene na ova dva skupa, potvrda da su demografski trendovi i u BiH slični onim iz zemlja okruženja.

– Procentualno se povećava kontigent osoba starijih od 65 godina. Od nekadašnjih velikih porodica kraćeg životnog doba, danas smo dobili male porodice, sa manjim brojem članova, ali produženom, očekivanom dužinom života- kazala je Ramić- Ćatak.

Zbog složenosti države i drugih razloga, istakla je ona, razlikuju se i kapaciteti, cijene te organizacija gerontoloških centara, odnosno domova za starije, a kojih prema podacima ima 40.

Primjedbe su da su takvi objekti locirani u gradskim sredinama pa nisu i dostupni svim starijim licima.

– Evidentan je hroničan nedostatak specijalista gerijatrije i gerontologije, koji bi bili specijalizirani za rad i potrebe starijeg stanovništva. Ne postoji ni specijalizovana ustanova koja se bavi produkcijom takvog profiliranog kadra.

Imamo nešto od te edukacije na nivou srednjih medicinskih škola i fakulteta zdravstvenih studija, ali naša je intencija da u dodiplomsku i postdiplomsku edukaciju zdravstvenih radnika, u većoj mjeri uvedemo sadržaje specijalizacije iz gerijatrije i gerontologije – najavljuje Ramić- Ćatak.

Zemlje Evropske unije, napominje, takvu su vrstu edukacije uvele mnogo ranije, a slična su iskustva prenijeli u Hrvatskoj te Srbiji.

– Neophodno je da hitno implementiramo, ono što je već moguće kroz zakone, u odnosu na zbrinjavanje starijih osoba i organizaciju palijativne njege.

Da nastavimo podršku vaninstitucionalnih oblika pomoći starijim osobama, kroz promociju mreža centara za zdravo starenje. Naravno, da napravimo i izmjene u postojećim pravilnicima u edukaciji zdravstvenih radnika- dodiplomskom i postdiplomskom tipu, s uvođenjem specijalizacije i subspecijalizacije iz gerijatrije i gerontologije – kaže Ramić- Ćatak i dodaje kako je u konačnici potrebno formirati i Gerontološko društvo BiH.