14 C
Tuzla
19.04.2024.

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH: Seksualno nasilje nije privatni, nego društveni problem

Seksualno nasilje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba.

”Seksualno nasilje teško krši uživanje ljudskih prava i sloboda oštećenih osoba, osobito njihovih temeljnih prava na život, sigurnost, slobodu, dostojanstvo te tjelesni i emocionalni integritet i isto ne predstavlja privatni, već društveni problem.

Povodom navoda o seksualnom nasilju, odnosno zlostavljanju žena koji su se prethodnih dana pojavili u medijima, te anonimnih ispovijesti na facebook stranici „Nisam tražila“, Ombudsmani BiH ukazuju na značaj adekvatne reakcije svih segmenata društva na ovakve prijave, što uključuje: prevenciju, pružanje podrške i zaštite žrtvama nasilja, efikasno i diskretno provođenje istraga i adekvatnu kaznenu politiku.

Bosna i Hercegovina, u skladu sa prihvaćenim međunarodnim obavezama, mora primjenjivati najviše standarde zaštite ljudskih prava u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno seksualnog nasilja,  pružiti podršku preživjelima ovog nasilja, i sankcionisati počinioce.

Kaznena djela protiv spolnog integriteta, odnosno spolne slobode i morala regulirana su Krivičnim zakonom Federacije BiH, Krivičnim zakonikom Republike Srpske  i Kaznenim zakonom Brčko distrikta BiH koji u relevantnim odredbama propisuju ta djela, i kazne koje se mogu izreći počiniocima istih. Nadalje, Zakon o ravnopravnosti spolova koji je usvojen 2003. godine propisuje krivično djelo nasilje na osnovu spola, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, kao i prioritet u njihovom procesuiranju i rješavanju.

Navodi izneseni u medijima, odnosno ispovijesti na pomenutoj facebook stranici, ukazuju da postoje problemi u praksi, obzirom da se jako mali broj žrtava seksualnog nasilja odlučuje isto i prijaviti.

Patrijarhalnost i naslijeđeni odnosi između muškarca i žene koje karakteriše strah, sramota, nerazumijevanje okoline, sporost u rješavanju ovih predmeta, te često puta nerazumijevanje organa koji treba da postupaju u ovim predmetima, neki su od uzroka neprijavljivanja značajnog broja slučajeva seksualnog nasilja.

Stoga, sigurno je da je veći broj slučajeva silovanja i zlostavljanja od broja u zvaničnim statistikama.

Ombudsmani BiH ohrabruju sve osobe koje su doživjele neki od oblika seksualnog nasilja, da se obrate nadležnim organima (policija, tužilaštva) prijavom protiv počinitelja, a mogu se obratiti i Ombudsmanima BiH koji će, sukladno svojim ovlaštenjima, poduzeti mjere iz svoje nadležnosti u cilju zaštite žrtava seksualnog nasilja. Istovremeno, Ombudsmani BiH pozivaju sve nadležne organe da procesuiranju slučajeva seksualnog nasilja pristupe prioritetno i sa posebnom senzibilnošću, saopćili su iz Institucije ombudsmana u BiH.

 

Vezane vijesti

TUZLA