Seksualno nasilje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, predstavlja bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Karakterizira ga upotreba sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba.
”Seksualno nasilje teško krši uživanje ljudskih prava i sloboda oštećenih osoba, osobito njihovih temeljnih prava na život, sigurnost, slobodu, dostojanstvo te tjelesni i emocionalni integritet i isto ne predstavlja privatni, već društveni problem.
Povodom navoda o seksualnom nasilju, odnosno zlostavljanju žena koji su se prethodnih dana pojavili u medijima, te anonimnih ispovijesti na facebook stranici „Nisam tražila“, Ombudsmani BiH ukazuju na značaj adekvatne reakcije svih segmenata društva na ovakve prijave, što uključuje: prevenciju, pružanje podrške i zaštite žrtvama nasilja, efikasno i diskretno provođenje istraga i adekvatnu kaznenu politiku.
Bosna i Hercegovina, u skladu sa prihvaćenim međunarodnim obavezama, mora primjenjivati najviše standarde zaštite ljudskih prava u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, posebno seksualnog nasilja, pružiti podršku preživjelima ovog nasilja, i sankcionisati počinioce.
Kaznena djela protiv spolnog integriteta, odnosno spolne slobode i morala regulirana su Krivičnim zakonom Federacije BiH, Krivičnim zakonikom Republike Srpske i Kaznenim zakonom Brčko distrikta BiH koji u relevantnim odredbama propisuju ta djela, i kazne koje se mogu izreći počiniocima istih. Nadalje, Zakon o ravnopravnosti spolova koji je usvojen 2003. godine propisuje krivično djelo nasilje na osnovu spola, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, kao i prioritet u njihovom procesuiranju i rješavanju.
Navodi izneseni u medijima, odnosno ispovijesti na pomenutoj facebook stranici, ukazuju da postoje problemi u praksi, obzirom da se jako mali broj žrtava seksualnog nasilja odlučuje isto i prijaviti.
Patrijarhalnost i naslijeđeni odnosi između muškarca i žene koje karakteriše strah, sramota, nerazumijevanje okoline, sporost u rješavanju ovih predmeta, te često puta nerazumijevanje organa koji treba da postupaju u ovim predmetima, neki su od uzroka neprijavljivanja značajnog broja slučajeva seksualnog nasilja.
Stoga, sigurno je da je veći broj slučajeva silovanja i zlostavljanja od broja u zvaničnim statistikama.
Ombudsmani BiH ohrabruju sve osobe koje su doživjele neki od oblika seksualnog nasilja, da se obrate nadležnim organima (policija, tužilaštva) prijavom protiv počinitelja, a mogu se obratiti i Ombudsmanima BiH koji će, sukladno svojim ovlaštenjima, poduzeti mjere iz svoje nadležnosti u cilju zaštite žrtava seksualnog nasilja. Istovremeno, Ombudsmani BiH pozivaju sve nadležne organe da procesuiranju slučajeva seksualnog nasilja pristupe prioritetno i sa posebnom senzibilnošću, saopćili su iz Institucije ombudsmana u BiH.