U istraživanju koje je RTV Slon provela putem web portala učestvovalo je 846 građana Tuzle iz 40 mjesnih zajednica koliko ih Tuzla ima i to 342 muškarca i 498 žena koji su odgovarali na pitanja o kvalitetu života u ovom gradu. Od tog broja ispitanika njih 263 izjasnilo se da su stanovnici prigradskih naselja Tuzle, a 564 je navelo da su stanovnici užeg gradskog jezgra. Istraživanje je trajalo mjesec dana, a rezultati do koje smo došli na osnovu analize pristiglih odgovora pokazala je da građanima Tuzle najveći problem predstavljaju putevi, a tako se izjasnilo 286 ispitanika odnosno 29,6%. Zatim slijede problemi sa psima lutalicama što je navelo 297 ispitanih ili 17,7%, dok je kanalizaciju kao najveći problem navelo 270 ili 16,1%, ispitanika. Da imaju problem sa opskrbom vodom iskazalo je tek 7,7% ispitanih.
Adna Babajić, studentica je Pravnog fakulteta u Tuzli, a u Mjesnoj zajednici Simin Han u kojoj živi najveći je problem vodovodna mreža. Ona kao problem navodi i plavljenje lokalnih rijeka i potoka.
“Konkretno u mojoj Mjesnoj zajednici postoji mnogo neraščišćenih stvari. Prvo bih uzela za primjer to što su prije par godina pravili korito rijeke Jale koji nije u funkciji u kojoj bi trebao biti, jer veća ili obimnija padavina dovodi do toga da poplavi taj dio dvorišta i kuća oko rijeke Jale”
Pitanje vodosnabdijavanja prema rezultatima istražvanja u Tuzli skoro u potpunosti je regulisano. Na vodovodnu mrežu priključak ima 96,5% ispitanih, dok se 3.5% izjasnilo da nema priključak na vodovodnu mrežu. Među onima koji nemaju priključak na gradsku mrežu, najviši procenat njih čak 96,6% koristi sopstveni bunar.
Reakcije građana koji nemaju priključak na kanalizacionu mrežu
Prema rezultatima istraživanja, većina stanovništva u Tuzli ima uređenu i kanalizacionu mrežu. Tako se izjasnilo 84,1% ispitanih, dok problem sa odvođenjem otpadnih voda ima 15,9% ili 133 ispitanih. Građani koji nemaju priključak na kanalizacionu mrežu u pisanim objašnjenjima svog problema su navodili:
„Živim na ulazu u grad, naselje koje nema kanalizacionu mrežu, imamo septičku jamu. Problem se ogleda u tome što bi trebalo uraditi projekat priključka za kompletno naselje, za koje u gradu nema interesa“.
„Svaka kuća ima septičku koja je spojena cijevima do jednog potoka. Međutim to nije rješenje jer sve fekalije odlaze u taj potočić koji je jednim dijelom zatvoren, a jedan veći dio otvoren jer nisu postavljene cijevi. Problem je u tome sto ljeti jako smrdi, a još veći problem što od potoka dolaze ogromni pacovi. Samo 4 kilometra od centra grada i da se ovako dešava to mi nikako nije jasno. Momanovo je veliko naselje i mislim da bi se trebalo malo civizilovati a ne kao da smo u 19 vijeku“.
„Prije više od 10 godina je obećano da će biti urađena kanalizaciona mreža kroz naše mjesto stanovanja, ali do danas nema pomaka niti iko vise priča o tome“
Nepostojanje ulične rasvjete otežava djeci povratak iz škole
Uličnu rasvjetu prema rezultatima istraživanja također ima većina Tuzlaka, 92,5%, dok se 7,5% ispitanih izjasnilo da još uvijek nema ulične rasvjete što im predstavlja ogromne probleme zbog otežanog kretanja u večernjim satima i povatka djece iz škole, posebno u zimskim mjesecima.
Asfaltni put u ulici ili naselju u kojem žive imaju 754 ispitanika odnosno 90,4%, a negativno se izjasnilo 80 ispitanika, odnosno 9,6 %. Međutim, stanjem puta i održavanjem putne infrastrukture nije zadovoljno visokih 73,7% ispitanih.
Međutim, parking prostor i dječija igrališta navode se kao problemi građana i to prvenstveno u užem gradskom jezgru. Kada su u pitanju igrališta 521 ispitanik tvrdi da u njihovom naselju nema dječijeg igrališta što je čak 62,4% ispitih, a 81,5% se izjasnilo da postoji potreba za igralištem u njihovoj najužoj životnoj sredini: ulici, kvartu ili naselju. Na nedostatak igrališta žale se i stanovnici jednog od najvećih gradskih naselja Slavinovići.
„Prilikom useljenja ovaj dio zgrada je imo igralište koje je sad ruionirano, ni na šta ne liči. Osim toga ono bi trebalo biti ograđeno. Napravljena je jedna mala igraonica na zelenoj površini pored mjesne zajednice, ali ona je jedna čita improvizacija, mada i to je nešto“, istakla je Suada Memišević, stanovnica MZ Slavinovići.
Podaci istraživanja pokazali su da 55% ispitanika ima priključak na centralno gradsko grijanje i većina njih zadovoljna je uslugom koju dobija.
Postoji li plan priključenja daljinskog grijanja ?
Veći dio ispitanika koji nemaju priključak na centralno grijanje, njih 47.1% izjasnilo se da koriste ugalj za ogrev, a 34.6% grije se na pelet. Svakako ovo su značajni podaci obzirom da se Tuzla decenijama bori sa izraženim problemom aerozagađenja koje nismo tretirali u okviru ovog istraživanja, ali koje je direktno povezano i sa brojem pojedinačnih ložišta, odnosno brojem induvidualnih objekata koja se zagrijavaju na čvrsta goriva. Dio ispitanika od 9.8% kazalo je kako se griju na struju. Oni koji imaju priključak na grijanje 63.7%, istim su i zadovoljni, ali oni koji nemaju svoje nezadovoljstvo iskazuju najviše zbog tehničkih nemogućnosti za spajanje na sistem daljinskog grijanja.
Kao razlog za nepriključivanje na sistem daljinskog grijanja najveći procenat ispitanih njih 239 navelo je da ne postoje tehničke mogućnosti za to, 66 posto ispitanih izjasnilo se da nema sredstava za kupovinu podstanice. U 37 slučajeva postoji plan priključenja za naselje ili ulicu ispitanika, dok se 174 izjasnilo da takav plan za njihovo naselje ne postoji. 164 ispitanika nisu upoznata sa informacijom ima li ili nema plana za proširenje toplifikacije u njihovim naseljima.
Osim grijanja, stanovnici Tuzle zadovoljni su i kada je u pitanju odvoz smeća. Odvoz smeća, prema tvrdnjama 820 ispitanih, vrši se prema javno obznanjenom planu i rasporedu, organizovano i kako smatra njih 749, otpad se odvozi redovno i bez problema.
Problemi sa strujom u prigradskim naseljima
I dok se predsjednici gradskih mjesnih zajednica bore za više parkinga, zelenih površina, rasvjetu i slično, oni iz ruralnih suočavaju se sa daleko ozbiljnijim problemima.
U tuzlanskim prigradskim naseljima Donje Dubrave, Orašje, Pasci i Par Selo najveći problem izazivaju česti prekidi u napajanju elektirčnom energijom.
„Elementarne nepogode nigdje nije moguće predvidjeti, međutim nama obični ljetni pljusak napravi probleme. Strahujemo od svake kiše, svakog vjetra. Većinom su stariji ljudi u mom naselju i ljudi koji se oslanjaju na tu struju jer nemaju ništa drugo. Oni sebi ne mogu naložiti vatru zimi. Struja je osnovno ljudsko pravo koje mi nemamo“, kaže Dragan Grgić, stanovnik Donjih Dubrava.
U naselju Orašje kod Tuzle struje također nestaje, što studentu Toniju Tomiću onemogućava redovno praćenje online nastave na fakultetu, a za šta ne može dobiti ni opravdane izostanke s vježbi ili predavanja.
„Posljednji put nakon sniježnih padavina bez struje smo ostali u nedjelju, došla je u srijedu, s tim da je dolazila nekoliko puta gdje je napon rastao do nekih 300 volti i naglo padao, što je dovelo da električni uređaji u kućanstvima moraju biti ugašeni da ne bi došlo do pregorjevanja. Kod nas u slučaju nestanka električne energije, nema ni mobilne mreže, doslovno smo odsječeni od civilizacije“, ističe Toni Tomić, stanovnik naselja Orašje.
Kakvo je mišljenje predstavnika mjesnih zajednica i vijećnika ?
U okviru istraživanja koje je naša medijska kuća provela održan je i Okrugli sto o temi: Kakav je kvalitet života u Tuzli a priliku da iskažu svoje stavove i mišljenje imali su predstavnici najgušće naseljenih mjesnih zajednica i vijećnici u Gradskom vijeću Tuzla. Tokom javne rasprave uočeno je da se problemi gradskih i prigradskih naselja u određenim segmentima izuzetno razlikuju.
„ Što se tiče Mjesne zajednice Mramor kao i sve druge prigradske Mjesne zajednice mnogo je problema pogotov što se tiče infrastrukture. Mi smo zapostavljeni i po pitanju prevoza putnika Javnog Gradskog saobraćaja, ustvari sad je privatno, autobusi ne idu ne redovno, nego linije postavljaju kako hoće, a autobusna karta je preskupa”, navodi Osman Bajrić, predstavnik Mjesne zajednice Mramor.
Javni prevoz upravo je jedan od problema koji su ispitanici naveli. Na pitanje da li postoji javni prevoz do njihovog naselja, ulice ili mjesta 691 ispitanik izjasnio se da postoji ali dobar dio njih 36% smatra da bi linije trebale biti češće. Oko 30 % stanovništva nije zadovoljno gradskim saobraćajem, a 36% smatra kako bi linije trebale biti redovnije. Neredovne autobusne linije i neuređena autobuska stajališta problemi su koje uočavaju i oni koji trenutno ne sudjeluju u radu Savjeta MZ, ali i oni koji kontinuirano obilaze mjesne zajednice.
“S obzirom da lično obilazim teren Mjesnih zajednica i da sam upoznata s problemima, puno razgovaram sa našim sugrađanima. Uglavnom su to problemi koji se ponavljaju, vezani za toplifikaciju, nedostatak vodovodne i kanalizacione mreže, problemi sa javnim prevozom koji uistinu nije u vlasništvu Grada, ali morat ćemo u narednom periodu naći neko rješenje s obzirom da se veliki broj građana žali na javni prevoz”, navodi Sabiha Mujkanović – Mujačić, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzla.
Različiti stavovi u mjesnim zajednicama
Stavovi u mjesnim zajednicama su podijeljeni po mnogim pitanjima. Dok s jedne strane imamo mjesne zajednice sa uređenom infrastrukturom, s druge strane postoje one koji čak nemaju ni prostor za donošenje odluka koje su važne za mjesnu zajednicu.
“Moram reći da što se tiče infrastrukutre dosta je dobro riješeno. Što se tiče putne infrastrukutre dobro je riješena, rasvjeta je mnogo dobro riješena i što je najvažnije imamo društveni objekat koji okuplja građane Gornje Tuzle”, govori Maida Mehmedović, predstavnica MZ Gornja Tuzla.
“Imamo Mjesnih zajednica koje nemaju prostora gdje bi se građani sastajali i donosili odluke važne za svoju Mjesnu zajednicu. A ako ćemo malo više se bazirat na probleme građanstva u prigradskim mjesnim zajednicama to se najviše dešava oko problema infrastrukture, a to je dolazni putevi, mostovi, kanalizaciona mreža, ulična rasvjeta”, ističe Hasib Hirkić, vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla.
Mjesna zajednica Kiseljak iako spada u prigradsko naselje, prema riječima Dragana Božića, predsjednika Savjeta Mjesne zajednice ima ogroman potencijal za razvoj, ali zbog infrastrukturnih problema koji preovladavju, ti potencijali ne mogu doći do izražaja.
“Mjesna zajednica Kiseljak je ruralna Mjesna zajednica, ima puno neriješenih problema, a tiče se putne infrastrukture, kanalizacije, unutrašnjih puteva što mi zovemo malih sokaka koji su od velike važnosti i koji nas koče u daljem razvoju, ali Mjesna zajednica nema samo probleme ima i potencijal”, istakao je Dragan Božić, predstavnik Mjesne zajednice Kiseljak.
“Ono što je globalni zaključak jeste da su u principu prigradske zajednice diskriminirane u našem Gradu po rješavanju prioritetnih problema i smatram da u Budžetu mora biti stalna stavka za finansiranje Mjesnih zajednica”, navodi Selma Ćatibušić, vijećnica u Gradskom vijeću Tuzla.
Kada je u pitanju saradnja sa Gradskom upravom mišljenja su podijeljena, a predstavnici mjesnih zajednica prema mišljenju 64.9% ispitanika ne obavljaju posao u zadovoljavajućoj mjeri, dok 30% njih smatra kako oni rade onoliko koliko mogu. Vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla Omer Berbić smatra da mjesne zajednice motaju imati veću ulogu u odlučivanju.
“Mjesne zajednice moramo vratiti u funkciju, moraju imati svoj pečat i početi da pišu projekte sami za sebe i moramo zahtijevati od Grada da se Mjesne Zajednice vrate u funkciju i da budu osnovna ćelija nekog demokratskog izbora”, istakao je Omer Berbić, vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla.
Zaključci Okruglog stola su da je potrebno donijeti Statut mjesnih zajednica, što je već u pripremi, da je potrebna veća edukacija o važnosti učešća građana, odnosno ohrabrivanje i afirmiranje građana da se uključe u rad mjesnih zajednica, da je potrebno osigurati redovna sredstva za mjesne zajednice, da savjeti mjesnih zajednica trebaju odrediti prioritete u rješavanju problema i zajedno sa vijećnicima, ali i nevladinim organizacijama raditi na iznalaženju sredstva za realizaciju takve vrste razvojnih projekata.
Također je upućen Prijedlog da rezultati istraživanja koje je RTV Slon proveo putem web portala budu dostavljeni Gradskom vijeću Tuzla u formi informacije, kako bi u konačnici rezultati istraživanja mogli poslužiti za odlučivanje i raspoređivanje sredstva iz Budžeta za rješavanje prioritetnih problema koje su građani naveli ali i kako bi se kontinuirano stvarale i ostvarivale pretpostavke za podizanje općeg zadovoljstva kvalitetom života u Tuzli, odnosno kako bi se uravnotežio razvoj Grada.
