Predstavnici novinarskih udruženja na saslušanju pred Privremenom istražnom
komisijom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za
utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kazali su da se medijski
djelatnici u državi osjećaju nesigurno i nezaštićeno, da je sve više
nekažnjenih napada na novinare, kao i da je stanje u pravosuđu vrlo loše.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, upozorio je kako se
“napadi na novinare ne kažnjavaju efikasno, a ako i dođu na sud kazne su
oslobađajuće ili neprimjereno niske”.
“Imam osjećaj da pravosuđe tretira novinare kao neprijatelje ove zemlje i
nekoga koga treba isljeđivati, a ne da budemo partneri u zajedničkom dijelu
puta ka cilju da budemo bolje društvo i da se stvari mijenjaju na bolje”,
ocijenio je Vukelić.
Istaknuo je i kako je ignorantski odnos prema novinarima postao drugi način
izbjegavanja činjenica i zataškavanja, te primijetio kako se postavlja
pitanje “ko mora biti kažnjen – novinar koji je to istražio ili medij koji
je to objavio ili onaj o kome pišu”.
“Osjećate se kao da radite bezvrijedan posao koji nema nikakvih rezultata”,
priznao je Vukelić.
Neprimjerenom smatra praksu da se vrše pritisci na novinare kako bi otkrili
izvore informacije, te je podsjetio kako je to kršenje brojnih međunarodnih
dokumenata. Upozorio je i na podatak iz jedne ankete prema kojoj “svaki
četvrti ispitanik u Republici Srpskoj smatra da je nekad opravdano udariti
novinara”.
“Posljedica je to činjenice da se ne sankcionišu napadi i zato što se
institucije odnose tako prema nama, ne dajući nam informacije koje tražimo.
Novinari su otkrili više nego što su to učinili istražni organi, a zauzvrat
nas prozivaju da smo odgovorni za to, da smo krivi za takvo stanje i protiv
nas pokreću istrage – za razliku od onih koji ne rade svoj posao”,
konstatirao je Vukelić.
Članovima Privremene istražne komisije ukazao je i na činjenicu da ga “u 23
godine novinarske karijere nijednom nije nazvao tužilac da pita o onome o
čemu su pisali, iako su imali materijalne dokaze, papire, dokaze…”.
Priznao je i da među novinarima u Bosni i Hercegovini “nisu svi novinari,
jer ima i onih koji uzimaju mito i reketiraju ljude”, te ukazao kako “to
nisu novinari nego kriminalci”.
“Takva sorta šteti ugledu novinarstva, to su krivična djela koje treba
sankcionisati i to trebaju raditi istražni organi, tužilaštvo i sudovi”,
zaključio je Vukelić.
Glavna tajnica Udruženja “BH novinari”, Borka Rudić ukazala je na nekoliko
problema s kojima se suočavaju novinari u praćenju rada pravosuđa, ističući
na prvom mjestu kako “imaju problem s pristupom informacijama u pravosudnim
institucijama”.
Upozorila je i na “privođenje novinara mimo odredaba ZKP-a i traženje da
otkriju izvore informacija što nije ni u skladu ni sa ZKP-om, niti sa
međunarodnim dokumentima”, ali i primijetila kako su učestale reakcije
predstavnika pravosuđa na novinarske tekstove.
“Pojedini predstavnici pravosuđa koriste svoju poziciju u pravosudnim
institucijama, dakle poziciju moći, za napade na novinare, a ne koriste
mehanizme kao što je pisanje demantija ili obraćanje Vijeću za štampu”,
napomenula je Rudić.
Prema njezinim riječima, “pojedinci ne mogu prihvatiti legitimnu kritiku,
nego koriste poziciju moći, iako su to osobe koje mogu kroz javni dijalog i
javne nastupe negirati to što su pisali mediji”.
“Oni to ne koriste nego podižu tužbu, pa se otvorio neuobičajen proces,
rekla bih moda podizanja tužbi protiv novinara od strane nosilaca
pravosudnih funkcija”, rekla je Rudić.
Pred Privremenom istražnom komisijom svjedočio je i odvjetnik Marko Dragić,
koji je, prije svega, ukazao na “nekompetentnost i nesposobnost Visokog
sudskog i tužilačkog savjeta (VSTV)”. Prema njegovom mišljenju, “sunovrat
pravosuđa počeo je imenovanjem sadašnjeg predsjednika i nekoliko članova
VSTV-a” za koje smatra da “nisu bili u stanju u najmanju ruku zadržati
zatečeni pravni red”.
“Sve su glasniji zahtjevi za ostavkom i smjenom predsjednika i članova
VSTV-a, ali ne treba očekivati ostavke jer to neće dozvoliti njihovi
politički mentori kojima vjerno služe. Zato treba promijeniti član zakona
kojima se mogu smijeniti”, predložio je Dragić.
Smatra i kako, usprkos stajalištu VSTV-a na koje se referirao u većem
dijelu izlaganja, “parlamentarno istraživanje stanja u pravosuđu ne
ugrožava pravosuđe, nego afirmiše njegovu nezavisnost uvažavajući činjenicu
da ona nije neograničena. Dakle, rad ove Komisije je afirmacija
samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa, a ne njegova negacija”, naveo je
Dragić.
Na upit članova Komisije treba li zakonskim izmjenama odlučivati o tome
trebaju li odvjetnici biti članovi VSTV-a, odnosno treba li ga razdvojiti
na sudbeno i tužiteljsko vijeće, odgovorio je “ako je sposobno da svoje
djelovanje i uticaj na pravosuđe svede u zakonske okvire i postane
efikasno, nema potrebe za razdvajanjem”.
“Kad su advokati u pitanju, zavisi od toga kako se biraju, jer je velika
razlika između prijedloga i imenovanja. Ako će sve to dovesti u sukob
interesa advokata s obavezama VSTV-a, onda sam protiv”, rekao je Dragić.
Privremenu istražnu komisiju osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne
skupštine BiH sa ciljem da istraži stanje u pravosudnim institucijama u
državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog
sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim
na putu ka članstvu u Europskoj uniji.
Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan
Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana
Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.
Za narednu sjednicu Komisije službe će kontaktirati nekoliko predloženih
nositelja pravosudnih dužnosti, među njima i neke članove VSTV-a.
