Iz BiH izvoziti gotove proizvode, a ne sirovine

Iz BiH izvoziti gotove proizvode, a ne sirovine

Objavio: -
Foto: ilustracija

Direktor Sektora za makrekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Momir Tošić ocijenio je u petak da je za ekonomski rast BiH neophodno istrajavati na mjerama, orijentiranim ka rastu izvoza, uz uvjet da se na inozemna tržišta izvoze gotovi proizvodi, a ne sirovine ili poluproizvodi.

Komentirajući novinarski upit u vezi s razlozima koji „stoje na putu“ značajnijem rastu izvoza iz BiH, Tošić je to ilustrirao stanjem koje karakterizira drvoprerađivačku industriju, ocijenivši neshvatljivim odnos prema šumama i drvetu kao jednom od najznačajnijih resursa kojim zemlja raspolaže.

Izrazio je bojazan da će BiH, ukoliko bude nastavljen aktuelni trend, doći u situaciju da će biti neophodno na nekim velikim šumskim revirima zabraniti svaku daljnju eksploataciju šume, pojašnjavajući da radi o mnogo ozbiljnijem problemu koji uključuje i eroziju tla, pojavu klizišta i bujičnih voda, te gubitak izvorišta pitke vode.

– Ima li logike izvoziti trupce na evropsko tržište i time se hvaliti – upozorava Tošić, navodeći da će, ukoliko se aktuelni trendovi ne zaustave, BiH trebati još 20 godina da drvoprerađivačku industriju dovede na predratni nivo.

Istovremeno, smatra da šansu za BiH predstavlja njen energetski potencijal, podsjećajući da je električna energija postala berzanska roba, te da bi taj resurs kojim BiH raspolaže, rmorao biti iskorišten i materijaliziran, bilo da se radi o hidropotencijalu ili aktuelnim projektima u vezi s investiranjem u termoelektrane.

Tošić u istom kontekstu napominje da BiH, nerijetko, uvozi i ono što joj nije potrebno, navodeći primjere – uvoza vode, piva i drugih proizvoda koje naša zemlja ima u izobilju, protiveći se pritom „tradicionalnim shemama kada je riječ o uvoznim lobijima i stranim trgovačkim lancima“.

Nadalje, smatra da je neophodno podržati segment proizvodnje u BiH, posebno prehrambene kao i insistirati na kvalitetu i domaćim brendovima, te zapošljavanju.

Osvrnuo se i na aktuelno stanje koje se odnosi na adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i priključivanju (SSP), odnosno suspendiranje autonomnih mjera kada se radi o izvozu bh. poljoprivrewdnih proizvoda u EU, izražavajući uvjerenje da će ti proizvodi i dalje „ići“, te da će se naći odgovarajuće rješenje, iako se trenutno obračunava carina, „jer taj kvalitet koji imamo ljudi na Zapadu su prepoznali i neće ga se lako odreći“.

Sumirajući rečeno, Tošić je zaključio da se radi o segmentima o kojima bi odgovorni u BiH morali povesti računa, precizirajući da su to bh. resursi, odnosno sektori – šume i vode te poljoprivreda, kao i prerađivačka industrija, uključujući preradu drveta i metalnu industriju.

Inače, makroekonomske analize i projekcije pokazuju da bi BiH u narednom srednjoročnom razdoblju morala udvostručiti izvoz, ukoliko stremi oporavku ekonomije i konkurentnosti na evropskom i svjetskom tržištu.

Temeljne zadaće na tom planu su – osiguranje povoljnog poslovnog okruženja, intenziviranje uloge države poticajima domaćoj ekonomiji, smanjenje sistemskog rizika zemlje radi smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenje zdrave konkurencije,  rasterećenje privrede od visokih nameta/poreza fiskalne i parafiskalne priorode, te stavljanje u funkciju komparativnioh prednosti naše zemlje.

Sve to bi, prema utvrđenim kriteijima, trebalo rezultirati rastom izvoza na način da BiH, pored zalaganja za kupovinu i konzumiranje domaćih proizvoda, insistira na njihovom izvozu pod sloganom „Izvozimo domaće“, te da bi prerađivačka industrija, koja je umnogome izvozno orijentirana, trebala biti glavni oslonac rasta bh. ekonomije.

Izvor: RTV SLON/FENA