Izricanje konačne presude Radovanu Karadžiću – žrtve se pribojavaju odluke sudija

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu izreći će danas konačnu presudu Radovanu Karadžiću.

Prvostepenom presudom izrečenom 24. marta 2016. godine proglašen je krivim za genocid u Srebrenici 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tokom 1992. godine. Iste godine, 22. jula uslijedila je žalba i odbrane i tužilaštva na ovu presudu a žalbeni pretres održan je 23. i 24. aprila 2018. godine. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove izreći će sada konačnu presudu.

”Kada je u pitanju genocid ne samo na području Srebrenice, i drugih šest općina i ostatak BiH je nešto što je direktna odgovornost Radovana Karadžića. Očekujemo i nadamo se da će biti proglašen krivim po svim tačkama”, kaže Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH

Članice Udruženja ”Žene Srebrenice” pribojavaju se ove presude, odnosno da će ona biti ista kao i prvostepena, da će Karadžić biti osuđen samo za genocid u Srebrenici, ali ne i za ostala područja u našoj zemlji, ili čak i ublažena.

”Bojim se da skinu i za Srebrenicu da se desio genocid. Vjerujte da sam uplašena”, ističe Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja ”Žene Srebrenice”.

On je već 10 godina odležao, faktički je dobio 30 godina, a tako mu je bilo ugodno i lijepo u Hagu i zatvoru, možda čak i bolje, navodi Nura Begović, potpredsjednica Udruženja ”Žene Srebrenice”.

”Znamo kako su ga doveli, da je bio šumska životinja, da je obrijan da je sređen, da piše knjige. Tih 10 godina je proveo bolje nego kod svoje kuće”, podsjeća Begović.

Iz Saveza logoraša BiH navode da je država malo uradila na izučavanju ove presude. Nema institucija koje su se bavile ovom presudom, ali i radom na ovom slučaju prije prvostepene presude.

”U suštini želim sam sebi da postavim pitanje, koliki smo mi doprinos dali i do prvostepene presude i između prvostepene i drugostepene presude, da struktura planiranja organizacija zločina i genocida koja je bila u nadležnosti i odgovornosti Radovana Karadžića bude uistinu vidljiva”, riječi su Meškovića.

Potrebno je, kako kaže Mešković, prenositi novim generacijama šta se dešavalo 90-tih godina.

Podsjetit ćemo da je suđenje Radovanu Karadžiću počelo u oktobru 2009. godine. Uhapšen je u Srbiji 21. jula 2008. godine, a 30. jula prebačen u Haški tribunal. Prvobitna optužnica podnesena je 24. jula 1995. godine, nakon genocida u Srebrenici.