KOLIKO ŽENE ZARAĐUJU U ODNOSU NA MUŠKARCE
Prema istraživanju Paylab-a, koje je provedeno u 13 zemalja, a između ostalog i u Bosni i Hercegovini vidljivo je da su žene u glavnom gradu BiH manje plaćene i do 25% za isti posao u odnosu na muškarce. Ovaj podatak nešto je manji u drugim sredinama u Bosni i Hercegovini i iznosi 17,6%. Ni prosjek Europske unije nije mnogo bolji. Pema podacima Eurostata, razlika u plaćama između muškaraca i žena u Europskoj uniji u prosjeku je 16%.
Podaci Paylab-a pokazuju da je u Bosni i Hercegovini svega 6% žena zaposleno na najplaćenijim pozicijama. Ovo istraživanje, a koje je rađeno u saradnji sa specijaliziranim portalom Plata.ba, pokazuje da muškarac prodavač prosječno zarađuje 807,54 KM, u odnosu na ženu na istoj poziciji, čija prosječna plaća iznosi 670,29 KM. Također, zabrinjava podatak da veliki postotak žena radi za najnižu plaću – čak 15% svih zaposlenih žena u regiji, u odnosu na 7% muškaraca.
KAKO IZABRATI ADEKVATNU SREDNJU ŠKOLU
Kao što ni u privredi ne postoje predodređeni poslovi za žene i muškarce, ista je situacija i u obrazovanju. Ne postoje „muške“ ili „ženske“ škole, ali podaci pokazuju da se muškarci, odnosno dječaci radije upisuju u srednje stručne škole u odnosu na djevojčice. Tako je u školskoj 2018./2019. godini u srednje stručne škole u Bosni i Hercegovini bilo upisano preko 16.000 dječaka i svega nešto više od 6.000 djevojčica. Takve okolnosti dovele su do neravnomjernog i neravnopravnog odnosa prema djevojčicama, ali i prema dječacima u određenim zanimanjima. Odgovor na pitanje iz naslova trebao bi biti da se adekvatna srednja škola bira u odnosu na preferencije djeteta, talente i predispozicije koje posjeduje i u skladu sa mogućnostima i okolnostima u kojima se nalazimo. Krajnje je vrijeme da svi usvojimo nultu toleranciju prema diskriminaciji na osnovu spola.
Ne postoje “muški” i “ženski” poslovi, kao što ne postoje ni “muške” i “ženske” škole. Cjelokupno društvo mora biti uključeno kako bi se ovakve etikete smanjile, a u konačnici i potpuno izbrisale. Roditelji i školski sistem trebaju biti u službi zaštite učenika i doprinijeti ohrabrivanju djece da upisuju srednje škole za koje imaju preferencije.
Projekt ”Stručno obrazovanje u BiH” kojeg provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlada Švicarske i SR Njemačke pored svojih redovnih aktivnosti dodatno nastoji podići svijest o značaju rodne ravnopravnosti u obrazovnom sistemu, odnosno rodno odgovornog obrazovanja, te motivisati djevojčice/ djevojke da se odluče za upis u škole, odnosno za zanimanje u skladu sa njihovim interesovanjima, talentima i vještinama, bez obzira na stereotipe i predrasude kada su u pitanju ”muška” i ”ženska” zanimanja. U narednom periodu u okviru projekta planirani su treninzi za nastavnike i nastavnice partnerskih srednjih stručnih i tehničkih škola sa ciljem upoznavanja nastavnog kadra sa konceptom rodne ravnopravnosti u kontekstu srednjeg stručnog obrazovanja, ali i sa ciljem zajedničkog kreiranja praktičnih alata i smjernica o tome kako efikasno uključiti rodnu perspektivu u strukture, sisteme, programe i aktivnosti srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Projekat se zalaže za poboljšanje srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini koje će mladićima i djevojkama ponuditi znanje i vještine za budućnost, a poslodavcima kvalitetan i konkurentan kadar na tržištu rada.