Godina koja je iza nas bila je jako negativna za ekonomiju i još se ne može predvidjeti trend oporavka, smatraju stručnjaci iz ove oblasti. Borba protiv virusa znatno je promijenila sve životne aktivnosti, pa tako i ekonomske odnose i novčane tokove, dok je planiranje budućnosti učinila neizvjesnom.
Svi sektori pogođeni su pandemijom virusa korona, što je za posljedicu imalo smanjenje investicija, proizvodnje i izvoza te brojnih drugih ekonomskih pokazatelja. Ipak, ova kriza ujedno je i šansa da kroz rasterećenje poslovanja i uvođenje modernih tehnologija bh. privreda postane konkurentnija na tržištu.
Već u prvom kvartalu BiH se suočila s rapidnim efektima pandemije na ekonomiju, a ogleda se u padu efektivne zaposlenosti, padu industrijske proizvodnje, zatvaranju granica u regiji i EU, što je direktno prouzrokovalo drastičan pad u robnoj razmjeni. Lockdown u periodu tri do pet mjeseci je ostavio posljedice na vanjskotrgovinsku razmjenu. U gotovo svim sektorima je došlo do smanjenja uvoza i izvoza, a prema gotovo svim najznačajnijim izvoznim i uvoznim partnerima je evidentan pad robne razmjene. BiH je u jeku pandemije imala pad izvoza od 25% i pad uvoza od 28%, dok je danas minus 11% u izvozu i minus 14% u uvozu.
Agroindustriji bi definitivno trebalo da posvetimo mnogo više pažnje u budućnosti. Uslužni sektor, turizam i industrija naslonjena na auto-industriju snose najveće posljedice zbog neizvjesne budućnosti i nepredvidivog vremena oporavka koje je vezano za mjere protiv pandemije. Drvna industrija i dalje bilježi suficit u robnoj razmjeni, ali su efekti pandemije i u ovom sektoru negativni. Sektor metala je u odnosu na isti period prošle godine ostvario smanjenje izvoza za 20% i uvoza za 11%. Smanjen je izvoz dijelova za vozila za 17%, željeza i čelika za 27%, olova za 39% i cinka i proizvoda od cinka za 25 odsto. Smanjen je i obim razmjene u tekstilnoj industriji. U gotovo svim tarifama je smanjen i izvoz i uvoz.
Nažalost, naš turizam i hotelijerstvo, dakle uslužna djelatnost i međunarodni prevoz putnika, ostali su i dalje na vrlo niskim granama.
Nadležne institucije su od strane VTK BiH zaprimile mjere koje se tiču prijedloga i mjera koji bi ublažili zastoj u robnoj razmjeni i transportu, slali smo inicijative i prijedloge bankarskom sistemu i drugim privrednim komorama radi zajedničke inicijative, prijedlog mjera za turizam, međunarodno ujednačavanje zdravstvenih dokumenata, bavili se smo novonastalom problematikom detašmana, kompanija od vitalnog interesa i svim drugim izazovima s kojima smo se morali uhvatiti u koštac. Zahvaljući zajedničkom djelovanju svih tih timova doprinijelo se stabiliziranju naše ekonomije, ali naravno još moramo biti doista oprezni.
Brzina opravka, u kratkoročnom periodu, svakako će zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije. Nezahvalano je prognozirati oporavak koji predviđa povratak na stanje prije pandemije, međutim šteta koja je nanesena mogla bi se okarakterizirati kao nešto što bismo mogli nivelirati do 2022. godine, ali moramo gledati šire i shvatiti spoznaju da Europa ima znatno usporen rast i da se desio pad BDP-a.
Realno očekivanje početka oporavka je sredina naredne godine, smatra Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK/STK BiH.
