Kako se zaštititi od alergija na sunce i od uboda insekata?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 

Alergije na sunce ili fotodermatoze manifestiraju se nakon izlaganja gole kože sunčevim zrakama. Obično nastaju nakon izlaganja jakoj sunčevoj svjetlosti u proljeće ili ljeto. Zadnjih godina su u porastu, a zahvataju oko 20 posto populacije. Alergija se 10 puta češće javlja kod žena i osoba svijetle kože.

U više od 75% slučajeva alergiju uzrokuje preosjetljivost kože na UV-A zrake i tada se radi o tzv. primarnoj preosjetljivosti na sunce. UV-A zrake prodiru u dublje slojeve kože i uzrokuju nastajanje slobodnih radikala. Posljedica su genetske promjene i oštećenja ćelija kože, što oslabljuje imunološki sistem kože. Imunološki sistem pogrešno prepoznaje te promjene u koži, kao strano tijelo i pokreće odbranu protiv nje.

Sekundarna preosjetljivost nastaje usljed primjene kozmetičkih preparata za njegu tijela, parfema i nekih lijekova koji u kontaktu sa sunčevim zrakama uzrokuju alergijske reakcije. Uglavnom nestaju kad se odbace sredstva koja su ih uzrokovala..

Simptomi alergijske reakcije kože uzrokovane suncem ispoljavaju se kao svrbež, osip, crvenilo, mjehurići, pristići, vlaženje ili ljuštenje kože. Kožne promjene najčešće se javljaju na dijelovima tijela koji su izloženi suncu kao što su dekolte, vrat, ramena, gornji dio ruku i lice.

Da bismo se zaštitili od alergija uzrokovane suncem trebali bismo :

  • izbjegavati jako podnevno sunce i ne izlagati se u periodu od 10 do 16 sati
  • kožu postepeno izlagati suncu
  • kožu odjećom zaštiti od sunca
  • koristiti visok zaštitni faktor
  • biti oprezni sa kozmetičkim preparatima
  • prilagoditi prehranu, unositi dovoljno vitamina A, C, E i vitamine B grupe, te cink i kalcij
  • unositi dovoljno tekućine.

Budimo sigurni pod suncem, zašitimo svoju kožu!

Slika 100

Alergije na ubod insekata

Jedna od neugodnih stanja tokom ljetnog perioda jesu i ubodi različitih insekata. Ubodi insekata su drugi najčešći uzrok alergijskih reakcija posebno anafilaksije kao najtežeg oblika alergijske reakcije. Obično je riječ o bezazlenim ubodima ali mogu biti i vrlo opasni u mjeri opasnih po život ugrižene osobe. Svakim ubodom insekta dolazi do ubrizgavanja različitih tvari u kožu koje mogu biti pokretač alergijske reakcije oraganizma. Blaže reakcije izazivaju ubodi komaraca i mrava a teže pčela, osa, bumbara i stršljena.

Reakcija na ubod može biti:

  • lokalizirana – dešava se na mjestu uboda i praćena je otokom, crvenilom, svrbežom i bolnošću. Tegobe mogu trajati nekoliko sati do nekoliko dana i nestaju same uz oblog.
  • sistemska – u smislu akutne alergijske reakcije koja se razvija nekoliko minuta ili sati od uboda sa pojavom kožnih promjena u vidu urtike ili koprivnjače ( koža izgleda kao ožarena koprivom) i otok mekih tkiva i to u području kapaka, usana, jezika tzv. angioedem.

Najteži oblik alergijske reakcije predstavlja anafilaktička reakcija koja počinje iznenada i naglo  a uključuju stezanje u prsima i grlu, čujno i otežano disanje, poteškoće gutanja, naglu promuklost, svrbež i osip cijelog tijela, grčeve u trbuhu, mučninu, proljev, preznojavanje, nesvjestica, pad krvnog pritiska, ubrzan rad srca.

Anafilaktička reakcija je hitno stanje te zahtjeva neodgodivu liječničku pomoć!

Prva pomoć kod uboda insekata

  • Žaoku je potrebno odmah odstraniti
  • Na mjesto uboda staviti hladni oblog
  • Osobe koje su sklone alergijskim reakcijama trebaju imati u pripravnosti lijekove                     ( antihistaminik, kortikosteroid)
  • U težim slučajevima bolesnika staviti u ležeći položaj s uzdignutim nogama, pratiti opće stanje ugrižene osobe te obezbijediti liječničku pomoć u slučaju pogoršanja stanja

Praktični savjeti

  • Izbjegavati brze pokrete (mahanje rukama)
  • Izbjegavati jake mirise (parfeme, kreme)
  • Oprez pri radu u vrtu i voćnjaku (zaštititi otkrivene dijelove tijela)
  • Izbjegavati široku odjeću i odjeću žarkih boja
  • Slatke namirnice držati pokrivenima
  • Kante za smeće držati zatvorenima

Prozore zatvarati ili staviti mrežu protiv insekata.