Kakvo je zdravstveno stanje stanovništva u FBIH, od čega oboljevamo, od čega...

Kakvo je zdravstveno stanje stanovništva u FBIH, od čega oboljevamo, od čega umiremo?

Objavio: -
Foto: Ilustracija

Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2010.-2015. godine u Federaciji BiH bilježi se negativan demografski trend, odnosno smanjenje ukupnog broja stanovnika, uz skoro jednak udio žena i muškaraca. Kao i u zemljama okruženja i Europske regije, evidentan je trend starenja stanovništva. Stopa nataliteta se kontinuirano smanjuje, stopa općeg mortaliteta ima trend porasta, te je posljedica negativna vrijednost stope prirodnog prirasta (-1%) u 2015. godini, kada je čak devet kantona, sa izuzetkom Kantona Sarajevo, imalo negativnu stopu prirodnog prirasta.

Socioekonomski uvjeti u Fedearaciji BiH su još uvijek nepovoljni, stopa nezaposlenosti iznosi 29,1% (za muškarce 25,7%, za žene 32,4%), a prosječna neto plaća u 2015. godini je bila 830 KM.

Mortalitet i morbiditet

Vodeći uzroci umiranja stanovništva Federacije BiH su oboljenja krvožilnog sistema (53,8%) i maligne neoplazme (21,0%), te endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u prehrani (5,5%). Od oboljenja iz ovih grupa umire više od tri četvrtine od ukupnog broja umrlih godišnje.

Hronične bolesti pokazuju rast stope obolijevanja, što se posebno odnosi na hipertenzivna oboljenja, dijabetes i dorzopatije. Među vodećim zaraznim bolestima najviše je onih iz grupe respiratornih zaraznih bolesti (gripa/bolesti slične gripi, varičele, streptokokna angina, TBC respiratornog sistema, morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza). Na visokom trećem mjestu je akutni enterokolitis, te na petom mjestu skabijes. Evidentiran je niži obuhvat vakcinisanjem u 2015. godini u odnosu na prethodne godine, što vodi ka padu kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti i prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem cijepljenjem preventabilnih bolesti.

Faktori rizika po zdravlje

Znatna je prisutnost faktora rizika po zdravlje stanovništva: duhan konzumira 44,1% odraslih, alkohol 28,8%, preko petine (21,2%) odraslih je pretilo, a tjelesno aktivnih je samo 24,6% stanovnika. Onečišćena voda, hrana, zrak i otpadne materije spadaju u vodeće javno zdravstvene probleme koji zahtijevaju stalni nadzor. Na području Federacije BiH, na centralni sistem vodoopskrbe priključeno je 60% stanovništva, a poboljšane izvore vode za piće (voda iz vodovoda, zaštićeni bunar, zaštićeni izvor) koristi 99,6% stanovništva. Na kanalizacijski sistem priključeno je 57,5% stanovništva.

Nepropisno uklanjanje opasnih otpadnih materija, naročito industrijskog i medicinskog otpada, predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji zdravlju stanovništva.

Na komunalnim deponijama se odlaže 55% potencijalno infektivnog, 23% kemijskog i 20% farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova.

Nekontrolirano odlaganje i stvaranje „divljih deponija“ karakteristično je za čvrsti otpad, dok se tečne otpadne materije u većini slučajeva ulijevaju u vodotoke bez prethodnog prečišćavanja.

U razdoblju 2013-2015. godine, na području Federacije BiH od mina i eksplozivnih sredstava povrijeđeno je 15, dok je smrtno stradalo 8 osoba.

Organizacija zdravstvene zaštite

U poređenju sa prosjekom evropske regije, osiguranost stanovništva zdravstvenim djelatnicima u Federaciji BiH je niska. Prema podacima redovne zdravstvene statistike, u 2015. godini je u zdravstvenim ustanovama u javnom sektoru bilo zaposleno ukupno 26.435 uposlenika (stopa 1.132/100.000 stanovnika), što u odnosu na 2010. godinu predstavlja povećanje za 3,4%.

U zavodima zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u Federaciji BiH su u 2015. godini bila uposlena 833 djelatnika, a u privatnim zdravstvenim ustanovama/privatnoj praksi je registrirano 3.429 uposlenih.

Starosna struktura doktora medicine u FBiH je nepovoljna, tako je u 2015. godini četvrtina ukupnih doktora medicine (25,5%) bila starosti 55 i više godina, uz preko četvrtinu doktora starosti 45-54 godine (26,2%).

Zabrinjavajuća je činjenica da je preko polovine specijalista medicine rada (66,7%), radiologije (57,1%) i pneumoftiziologije (54,5%) starije od 55 godina, uz značajan procenat starijih među specijalistima ostalih disciplina. Uz ovo, čak dvije petine specijalista pedijatrije (39,9%) i blizu četvrtine specijalista porodične medicine (24,3%) je starije od 55 godina.

Iako Federacija BiH ima manji broj bolničkih postelja u odnosu na zemlje u okruženju i prosjek evropske regije, evidentna je nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta, što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije. Prosječna zauzetost postelja i dužina ležanja u bolnici u Federaciji BiH je u 2015. godini smanjena u odnosu na prethodne godine.

Nepostojanje sveobuhvatnih podataka iz privatnog sektora onemogućava potpuni uvid u zdravstveno stanje stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite u Federaciji BiH, navedeno je, između ostalog u Izvještaju Federalnog ministarstva zdravstva.