Koliko građani znaju o povratu poreza, i koliko koriste to pravo?

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Od 2009. godine građani u Federaciji BiH mogu ostvariti pravo na povrat poreza, i to od poreza na dohodak, lijekove, odnosno troškove zdravstvenih usluga, pa do povrata kamata koje smo platili uz stambeni kredit. Tako građani koji su u radnom odnosu, prijave mogu predati po dvije osnove: ukoliko imaju i druge prihode mimo osnovnog posla, imaju drugog poslodavaca, ugovor o djelu, dobili su prihode od samostalne djelatnosti ili prohode iz inostranstva dužni su prijaviti dodatne prihode poreznoj upravi. S druge strane građani mogu i dobrovoljno predati prijavu, da bi ostvarili određeni povrat po osnovu poreza na dohodak.

Npr. u radnom ste odnosu poslodavac je pravilno obračunao porez, i uplatio ali vi ste u toku godine riješili svoje stambeno pitanje, podigli stambeni kredit, vi imate pravo na povrat plaćene kamate. Donijet ćete potvrdu od banke kod koje ste podigli kredit koliko ste na ime kamate platili, iskazati u poreznoj prijavi i 10% od plaćene kamate imate pravo na povrat, isto tako i za zdravstvene usluge“ – kazala je Vesna Alić, stručni savjetnik za razrez poreza.

Bitno je napomenuti da kada su u pitanju zdravstvene usluge, građani imaju pravo na povrat poreza ukoliko su ulagali vlastita sredstva u liječenje, uz potvrdu da sredstva nisu dobili od donacija. Također moraju imati odgovarajuću dokumentaciju za kupovinu lijekova ili ortopedskih pomagala. Praksa pokazuje da mali broj ljudi u našoj zemlji preda prijavu za poverat poreza kako bi i ostvarili ovo pravo. To je otprilike 100.000 prijava na godišnjem nivou.

“Bruto iznos iznosi 3,3 miliona KM za FBiH, što znači u nekom jednostavnom prosjeku po 220 KM ili više po osobi. Nije to neki veći iznos i to je možda jedan od razloga zašto građani nisu motivisani da se bave procedurama i papirologijom i da rješavaju ovo pitanje. Zašto? Iako je prijava sama po sebi jednostavna, imate niz druge dokumetacije kojom treba da dokumentujete da ste koristili zdravstvene usluge ili da ste namjenski utrošili vaša sredstva dobivena po osnovu stambenog kredita” – istakao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Građani, ipak, nisu toliko upoznati sa svojim pravima i obavezama kada je porez u pitanju. Oni koji i jesu, to pravo ne iskoriste, možda upravo zbog nedovoljne informisanosti, bar tako pokazuje naša anketa koju smo snimili s nekolicinom prolaznika.

Apsolutno me ne interesuje, ja sam u godinama, živim svoj život, nek rade šta hoće”.

“Pa oni svi što su nešto uložili trebalo bi im se vratit, što su plaćali da li uvrstili u vidu PDV-a, da li u vidu nečeg drugog, i na kraju godine dobiju povrat, jel to to”.

“Nemam pojma”. – samo su neki od komentara građana na pitanje o povratu poreza.

Struka tvrdi da je problem u poreskom sistemu naše zemlje, koji, iako bi trebalo da bude jasan, nije. Porezna stopa u našoj zemlji je 10%, tako građani na plaćene izdatke mogu ostvariti toliki postotak povrata novca. Ipak, bez obzira na isplativost, postoji otpor građana da traže povrat poreza, pravdajući to često složenom birokratijom. Struka daje i odgovor zašto je to tako.

“To je dosta dokumentacije koja je za građane previše komplikovano da skupe i odnesu u poreznu upravu. S druge strane zaista postoje motivi koji se tiču psiholoških razloga jer građani se generalno boje poreskih uprava, ne žele da se eksponiraju svoje prihode smatrajući da neće dobiti ništa nazad i da mogu dati samo više državi, i u tom smislu postoji opravdan strah shodno ranijim iskustvima građana od porezne uprave” – kazao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Prijave za povrat poreza, svi oni koji moraju i koji na to imaju pravo, mogu podnijeti do 01. aprila, a Porezna uprava dužna je da 90 dana od isteka krajnjeg roka za podnošenje prijava isplati povrat poreza. U konačnici, ako je vaš poslodavac uredan platiša prema državi, ukoliko se javite poreznoj upravi i zatražite povrat poreza, možete biti jedino na dobitku.