Konferencija o klimatskoj akciji, koja je održana u susbotu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, okupila je više od 130 učesnika, uključujući predstavnike svih nivoa vlasti, lokalnih zajednica, diplomatskog kora i mladih, na kojoj se diskutovalo o narednim koracima u klimatskoj akciji u BiH.
Ovo je ujedno bio i završni događaj Sedmice klimatske akcije u BiH, koja je trajala od 5. do 10. juna 2022. godine, a koju je organizovao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u saradnji sa Evropskom unijom u BiH i drugim partnerima, kako bi se naglasilo da su klimatske promjene izazov koji se može prevazići samo zajedničkim naporima. U okviru ove sedmice, održane su brojne aktivnosti širom zemlje, poput akcije čišćenja, pošumljavanja, ekološki časovi sa mladima, te panel diskusije.
Domaćin konferencije su bili zastupnici iz Zelenog kluba koji je uspostavljen s ciljem rada na jačanju javnog dijaloga u oblasti energetike, pitanjima iz oblasti obnovljivih izvora energije, klimatskih promjena, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.
U uvodnom obraćanju Saša Magazinović, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjedavajući Zelenog kluba je izjavio: “Veoma sam sretan što sam dio grupe ljudi, političara sa različitih nivoa vlasti koji rade zajedno i koji pokazuju da, kada na trenutak ostavimo razlike po strani, možemo biti izuzetno efikasni i produktivni. Očuvanje planete je globalni zajednički prioritet.”
BiH je kao potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, prošle godine usvojila ažurirane Utvrđene doprinose (NDC), potvrđujući tako svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine, kada su se svjetski lideri zajednički usaglasili da unaprijede klimatske akcije. Usvajanje NDC-a je od izuzetnog značaja, a najvažniji dio posla predostoji na realizaciji mjera koje treba da doprinesu smanjenju emisija stakleničkih gasova i očuvanju životne sredine.
Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH je istaknula je da je na federalnom nivou reformiran sektor zaštite okoliša: “Sa donošenjem novog Zakona o okolišu usvojili smo pet EU direktiva i mislim da te reforme najviše osjeća privreda, pogotovo mala i srednja preduzeća. Inače, najveći izazov pred BiH će biti energetska tranzicija gdje će se sa klasičnog modela ići na zelenu energiju.”
S obzirom na to da je ovo Evropska godina mladih, u okviru Sedmice klimatske akcije, snažan fokus je bio na ulozi mladih, s ciljem da se edukuju o važnosti njihovog konkretnog angažmana i da im se pruži prilika da budu aktivni sudionici i igrači u budućim akcijama, o čemu je govorila Hana Kunić, članica Omladinske organizacije AIESEC i Mlada evropska ambasadorica iz BiH.
Zelena agenda EU za Zapadni Balkan je dala konkretne preporuke po oblastima kako bi naš region pratio ambicije EU da Evropa postane karbonski neutralan kontinent.
Jurgis Vilčinskas, vršilac dužnosti zamjenika šefa Delegacije EU u BiH istakao je: “Klimatske akcije trebale bi biti u fokusu kreiranja politike usmjerene prema budućnosti. To bi trebalo i da ublaži negativne efekte, ali i da iskoristi mogućnosti novih tehnologija. BiH se jasno obavezala na dekarbonizaciju svoje privrede u Pariskom sporazumu, Sofijskoj deklaraciji i Ugovoru o energetskoj zajednici. Krajnje je vrijeme da se postupi po ovim obavezama i da se ubrza dekarbonizacija. EU je, zajedno sa našim partnerima, tu da pomogne u programima koji podržavaju dekarbonizaciju, ali da bismo dobili više od naše pomoći potrebno je više reformi kako bi se osiguralo da BiH postane zelenija i konkurentnija ekonomija”.
Dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH, govorila je o globalnom odgovoru na klimatsku krizu te napomenula: “Čovječanstvo se suočava s klimatskom krizom bez presedana koja zahtijeva ambiciozno i smisleno djelovanje sada. Budućnost naše djece i budućih generacija ovisi o tome da radimo zajedno u zajednicama i nacijama. Poduzimanje akcija u vezi s klimatskim promjenama ponekad može izgledati apstraktno, ali svi smo već pogođeni sve većim i gorim požarima, poplavama i drugim katastrofama. Ujedinjeni narodi u BiH su u potpunosti opredijeljeni i svakodnevno rade na podršci građanima i vlastima BiH da poduzmu potrebne akcije kako bi spasili našu cijelu budućnost!”
Tokom konferencije je istaknuto da je važno ojačati sposobnost zemalja da se nose sa uticajima klimatskih promjena, kroz razvoj novih tehnologija, bolje obrazovanje i finansijsko planiranje.
Steliana Nedera, rezidenta predstavnica UNDP-a u BiH, je pozvala na kreiranje iIi implementaciju novih finansijskih alata za klimu, koji bi omogućili da se u BiH privuku nova dodatna sredstva kako bi se realizovali Utvrđeni doprinosi (NDC): “Imamo sjajne primjere klimatskih akcija realizovane u posljednjih 12 mjeseci. Ovakve klimatske akcije se trebaju provoditi u većem obimu, svugdje u BiH i mnogo brže. Vjerujemo da se i u narednih pet godina uz postojeće resurse javnih budžeta, mogu postići značajniji rezultati.”
“Švedska vodi zelenu tradiciju i ima za cilj da bude prva zemlja koja će napustiti fosilna goriva. U ovoj zemlji smo jedan od glavnih bilateralnih donatora u oblasti klimatskih promjena. Klimatska kriza se odnosi na sigurnost. Klimatske promjene će otežati borbu za ograničene resurse i povećati broj ljudi koji žele napustiti svoje domove”, rekla je Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH.
Prošle godine Italija i Velika Britanija su kopredsjedavale COP26. Milano je bio domaćin Pre-Cop samita i Youth4Climate događaja, koji je okupio mlade iz cijelog svijeta, uključujući i BiH. Pored toga, Ambasada Italije u BiH podržava Zelenu mrežu, mrežu mladih aktivista koji su posvećeni promociji zaštite okoliša i održivog razvoja. Marco Di Ruzza, ambasador Italije u BiH je izjavio: “Italija je u potpunosti opredijeljena da podrži naše lokalne partnere u utiranju puta za održivu, pametnu, zdravu i ugljično neutralnu budućnost” .
Egipat je ove godine domaćin COP2 koji će se održati u Sharme El-Sheikh-u u novembru 2022. godine. Ambasador Egipta u BiH, Yasser Abdelrahman Ali Sorour je izjavio: “Kao domaćini konferencije COP27, želimo čuti stavove svih aktera i identifikovati oblasti u kojima treba da napredujemo, uzimajući u obzir činjenicu da nisu samo zvaničnici odgovorni za suočavanje sa ovim izazovom. Privatni sektor, nevladine organizacije su također uključene i svako ima svoju ulogu i svako mora doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Inicijativa koju ćemo pokrenuti tokom konferencije sadrži ove elemente. Sada je vrijeme za implementaciju Pariškog sporazuma.”
RTV Slon/Akta.ba
