21.7 C
Tuzla
04.07.2022.

Krug 99: Imperativ je uspostava ministarstva poljoprivrede na nivou BiH

Nepostojanje konzistentne agrarne politike na državnom nivou, dešavanja na globalnom nivou i svi problemi koji iz toga proistječu, nameću imperativ uspostave ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou države Bosne i Hercegovine, a što, između ostalog, predstavlja i jedan od veoma važnih uvjeta Evropske unije u sklopu pregovora o članstvu.

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’ na kojoj je razgovarano o temi „Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane”, čiji je uvodničar bio dr. Hamid Čustović, profesor emeritus, Poljoprivredni fakultet UNSA.

Uvodničar je upozorio na brojne rizike koje odsustvo angažiranosti na utvrđivanju konzistentne agrarne politike i strategije u BiH ima u kontekstu sa globalnom krizom u snabdijevanju i proizvodnjom hrane te dramatičnim promjenama u posljednjem periodu, a naročito od pojave pandemije Covid-19 i invazije Rusije na Ukrajinu.

U osvrtu na globalne apekte razmatrane teme podsjetio je kako su dvije spomenute zemlje značajni proizvođači i snabdjevači hrane, a prije svega pšenice, kukuruza, ječma, suncokreta…

– Teško je precizno reći koliko sam rat u Ukrajini ima uticaj na krizu proizvodnje i snabdijevanja hranom na globalnom nivou, jer se na ovo nadovezuju i ostali problemi u proizvodnji i snabdijevanju hranom kao što su suše različitog intenziteta u različitim dijelovima svijeta i ekonomske posljedice pandemije – kazao je Čustović, podsjećajući kako je transport roba bio veoma ograničen, a da je sve prpraćeno skokom cijena energije, repro materijala i usluga.

Podsjetio je na podatke UN-ove Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), prema kojima se samo od februara do marta cijena hrane povećala za 12 posto, a što je najveće povećanje cijena hrane za tako kratak period ikada.

Istovremeno, stanje na globalnom nivou karakterizira alarmantan rast broja ljudi u potrebi za hranom i nesigurnosti u snabdijevanju, o čemu svjedoče podaci o tome da u svijetu gotovo dvije milijarde ljudi živi ispod nivoa sigurne dostupnosti dovoljne količine kvalitetne hrane.

Sve to, uključujući i opće okolnosti koje dovode do degradacije zemljišta i klimatskih promjena, a time smanjenja prinosa usjeva, nameću urgentnu potrebu za konkretnim mjerama kako bi se odgovorilo na stanje koje prijeti nestašicom hrane.

Uvodničar u tom kontekstu navodi kako BiH općenito ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, te da prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 posto, a da odsustvo odgovarajućih mjera prijeti dodatnom devastacijom agrarnog krajolika.

– Stoga je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan je od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti – ističe Čustović, navodeći porašavajuće činjenice – da se više od 50 posto obradivog zemljišta ne koristi u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno da je trećina ruralnog prostora napuštena i prepuštena degradirajućim procesima.

Usto, poljoprivredna proizvodnja u BiH odvija se na malim, usitnjenim zemljišnim posjedima, a karakterizira je mali udio proizvodnje za tržište, uz nizak nivo primjene agrotehničkih mjera.

– Bosna i Hercegovina je neto uvoznik poljoprivredno prehrambenih roba. U 2020. godini izvoz poljoprivrednih proizvoda iznosio je 846,40 miliona KM, dok je uvoz poljoprivrednih proizvoda bio 3,01 milijardu KM, te je zabilježen deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima od 2,16 milijardi KM – upozorava uvodničar, potcrtavajući kako je deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda u suštini odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi BiH.

Stanje u tom pogledu ilustrirao je i podacima o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koje su u 2021. godini u odnosu na prosjek cijena iz 2015. godine više za 26,9 posto.

Uvodničar, međutim, smatra kako postojeća kriza predstavlja svojevrsnu šansu i poticaj za nove inicijative, ali i promjene u pogledu održivog upravljanja poljoprivredom, uključujući i novu paradigmu poslovanja, tzv. ‘zelenu ekonomiju’ kao novu priliku za ekonomski rast.

– Nažalost u BiH se već decenijama vrtimo u krugu na nivou koji ne obezbjeđuje napredak i sigurnost stanovništva u snabdjevenosti sa dovoljnom količinom osnovnih prehrambenih proizvoda. To pokazuje smanjenje učešća poljoprivrede u BDP sa devet posto 2000. godine na 6,08 posto 2020 godine – navodi uvodničar, podsjećajući kako budžetska sredstva za podsticaj više služe za održavanje socijalnog mira, nego što unapređuju proizvodnju.

Mišljenja je kako se netransparentnim trošenjem tih sredstava omogućuje vlastima da ostvare svoje partikularne interese kod svog glasačkog tijela, dok se opći interesi i uključivanje u savremene tokove proizvodnje zanemaruju.

– BiH svakako ima solidan potencijal, ali nedostaje vizija adaptacija i prilagođavanja promjenama.Te prilike je moguće ostvariti u sigurnom okruženju, bez stalnih napetosti od remećenja mira, integrisanom tržištu i razvoju političkog sistema efikasne i funkcionalne države. Formiranje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou bilo bi izraz ali i snažan podsticaj dinamiziranja inicijativa i uspješnih biznisa u proizvodnji hrane u BiH – poručio je profesor emeritus Hamid Čustović, uvodničar sesije Kruga 99.

(RTV Slon/Fena)

POSLJEDNJE DODANO