21.7 C
Tuzla
04.07.2022.

“Krug 99”: Kvantitativni aspekti izbornih modela i pošteni izbori

Pošteni izbori zasnovani na vrijednostima liberalne demokratije su putokaz trajnog mira u Bosni i Hercegovini i na zapadnom Balkanu, ističu iz nezavisne asocijacije intelektualaca “Krug 99”.

 

Kvantitativna pismenost je važnija nego ikad, navode također iz ove ascocijacije.

U ovom dobu tehnologije, napredak je nemoguć bez čvrstog razumijevanja onog kvantitativnog. To je čak i pitanje preživljavanja, kao što je pokazala pandemija COVID-19; u pratnji pandemijskoj devastaciji, došle su razne statistike, brojke, grafikoni i predviđanja koja prosječnom čovjeku nije bilo lako shvatiti. Malo je onih koji se ne bi složili s idejom da je kvantitativna pismenost ključna i da treba da bude ukorijenjena u svim aspektima društva, a najvažnije – u obrazovanju, navodi “Krug 99” u saopćenju.

Istovremeno, kako se ocjenjuje, vrlo se malo pažnje poklanja političkoj kvantitativnoj pismenosti. Čak bi moglo biti iznenađujuće staviti riječi “kvantitativno” ili “matematika” pored riječi kao što su “politika” ili “demokratija”. Ali, kao što čak i najkraće ispitivanje brzo pokaže, matematika je fundamentalna za demokratiju; zapravo, duboko je ukorijenjena u najvažnije demokratske procese kao što su glasanje, dodjela poslaničkih mjesta i biranje za distrikt.

Kod glasanja, na primjer, većina zemalja demokratskog svijeta bira svoje zvaničnike prema relativnoj većini, odnosno pluralnosti – pobjeđuje osoba koja ima najviše glasova. Osnovno pitanje s ovom metodom je da kandidat može pobijediti na izborima osvojivši manje od pedeset posto glasova. Ovo ne izgleda kao velika stvar, ali jeste.

Karikaturalniji primjer je, navode iz Kruga 99, da ima 11 kandidata, gdje jedan osvoji 10 posto glasova, a ostalih 10 po 9 posto glasova. Osoba sa 10 posto glasova pobjeđuje. Ovo je bio primjer izbora u kojem mali procenat ljudi bira predstavnika za sve, što je vladavina manjine na djelu.

Posljedice ovoga su ogromne, ističe dalje “Krug 99”. Podjela glasova, gdje kandidati sa sličnom podrškom dijele većinu glasova omogućavajući marginalnom kandidatu da se popne na vrh, i efekat spojlera, gdje manji kandidat koji nema šanse za pobjedu uzima dovoljno glasova od glavnog kandidata da preokrene izbore, samo su dva od niza problema sa pluralizmom. Ove komplikacije se dešavaju stalno, širom svijeta, na velikim i malim izborima. Oni imaju velike nuspojave koje guše demokratiju – obeshrabruju različitosti, ohrabruju dvopartijske sisteme, dozvoljavaju kandidatima s ekstremnim stavovima da pobijede na izborima i podstiču negativnu kampanju.

Matematika ima odgovor za ovo – koristite bolju metodu glasanja. Jedan takav primjer je “instant runoff” ili Hareova kvota (metoda). U ovoj postavci, pojašnjavaju iz kruga 99, birač rangira onoliko kandidata koliko želi, prema preferenciji. Zbrajanje glasačkih listića se zatim odvija na sljedeći način: kandidat sa najmanjim brojem glasova za prvo mjesto se eliminira i njegovi glasovi se prenose na sljedeću osobu na svim glasačkim listićima. Ovaj proces se ponavlja sve dok se ne nađe većinski pobjednik. Pobjednik je u konačnici onaj ko ima većinsku podršku birača. Važna stvar je to da budući da je glasač dao više informacija, matematika može učiniti više s tim i može dati potpuniju sliku „volje naroda“.

-“Instant runoff” postaje sve popularniji u Sjedinjenim Američkim Državama. Koriste ga mnogi gradovi i opštine, kao i razne institucije. Biračima u cijelom svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, bilo bi od koristi da se zalažu za usvajanje trenutnog drugog kruga – stav je Kruga 99.

Još jedno pitanje koje se sve više postavlja u Sjedinjenim Državama je arhaični i nepotreban model Electoral Collegea (elektorskih/izbornih koledža) za izbor predsjednika. Ovaj elektorski sistem su uspostavili tvorci Ustava SAD-a jer nisu vjerovali da su sami tadašnji stanovnici SAD-a, građani, sposobni da izaberu predsjednika, pa su taj zadatak dali odabranoj grupi ljudi, zajednički nazvanoj Electoral College. To je tijelo koje do danas zaista bira predsjednika SAD-a. Svaka država dobija određeni broj elektora (koliko je njihova zastupljenost u Kongresu), a ti ljudi bi trebali (ali nisu nužno obavezni) da daju svoj glas za predsjednika prema tome kako su glasali građani u njihovoj državi.

-Budući da Izborni kolegijum nikada nije bio zamišljen da koegzistira sa uobičajenim načinom glasanja – gdje je svima dozvoljeno da glasaju – ova dva sistema su nekompatibilna. Kao prvo, mogu proizvesti oprečne rezultate. Najnoviji primjer ovoga bili su izbori 2016. na kojima je Hillary Clinton osvojila tri miliona glasova više od Trumpa, ali je Trump pobijedio na izborima na Electoral Collegeu, a time i na izborima. Drugi problem je što birači u različitim državama imaju različitu glasačku moć. To se događa zbog dva matematička problema: jedan je da, zbog zaokruživanja, broj ljudi koje predstavlja svaki član Zastupničkog doma varira od države do države. Osim toga, svaka država također dobiva dva člana u Elektorskom kolegijumu jer svaka država ima dva senatora u Kongresu – bez obzira na to koliko je velika ili mala. Tako na primjer u Kaliforniji ima 735.000 stanovnika na jedan elektorski glas. U Wyomingu ih ima 192.000. To znači da je potrebno skoro četiri puta više ljudi u Kaliforniji nego u Wyomingu da bi izvršili isti uticaj na Electoral College za tri elektorska glasa, koliko ih ima Wyoming. Ukratko, Izborni kolegijum u SAD-u krši glavni princip predstavničke demokratije – jedna osoba, jedan glas – navode iz Kruga 99.

Kako dodaju, u SAD-u bjesni borba za ukidanje ili barem ublažavanje uticaja Elektorskog koledža. Svako ko razumije bilo koju matematiku koja stoji iza toga shvata da je ovaj sistem matematički neispravan i štetan za demokratiju. Amerika je, s dobrim razlogom, jedina zemlja koja ga koristi. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini, u jednom njenom entitetu, Federaciji, postoji prijedlog za implementaciju elektorskog izbornog sistema. Predložena verzija je još monstruoznija od američke, s naizgled proizvoljnim brojem od 20 elektora koji bi se dodavao svakom kantonu bez obzira na njegovu veličinu. Ako ovo treba da oponaša “efekat + 2” glasova u Senatu SAD-a na Izbornom kolegijumu, odakle taj broj za BiH? Koji je metod za izračunavanje ostatka raspodjele elektorskih glasova, onih koji su raspoređeni proporcionalno prema broju stanovnika? Predloženi sistem je u najmanju ruku tragičan. To bi nas odvelo mnogo dalje od toga da živimo istinsku demokratiju – neselektivnu, za narod i lišenu politike.

Iz Kruga 99 navode da je ovo samo početak priče o temeljnim demokratskim procesima koji se baziraju na klimavoj matematici. Namjerna politička inertnost podržava matematički inferiorne procese. Osim toga, postoji politički animozitet bez presedana prema razumu i činjenicama.

-Moramo širiti glas o važnosti kvantitativne pismenosti u politici; zahtijevati da najbolja matematika – ne najjednostavnija, selektivna ili politički motivirana – upravlja našom demokratijom i zahtijevati da se matematička strogost i transparentnost uvedu u politiku kad god je to moguće. Ali što je najvažnije, moramo se zalagati za više obrazovanja o temama matematike i politike. Ovo su razlozi zbog kojih ‘Krug 99’ smatra da su prethodne inicijative za reformu izbora SAD i EU za Bosnu i Hercegovinu pogrešne. Ovo posebno važi za izborni model koji bi dodatno učvrstio etničke podjele i sukobe – navodi Krug 99, ističući važnost poštenih izbora zasnovanih na vrijednostima liberalne demokratije kao putokaza ka trajnom miru u Bosni i Hercegovini i regiji.

RTV Slon/FENA

POSLJEDNJE DODANO