11 C
Tuzla
10.12.2022.

‘Kucanje’ na vrata Šengena

Schengensko područje, najveće područje kretanja bez granične kontrole na svijetu, uskoro bi se trebalo proširiti i uključiti barem jednu novu članicu, ako ne i tri. Do sada se područje sastojalo od 22 zemlje članice Evropske unije i četiri zemlje koje nisu članice EU. Sada još tri članice EU-a kucaju na vrata Schengena – Hrvatska, Bugarska i Rumunija, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, BTA, dpa, FENA, HINA i STA.

Od 27 država članica EU, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Kipar i Irska trenutno nisu dio schengenskog prostora. S druge strane, uključeni su Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn koji nisu članice EU. Češko predsjedanje Vijećem Evropske unije naznačilo je da želi da Hrvatska, Bugarska i Rumunija zajedno uđu u schengensku zonu. Stoga je tu temu stavio na dnevni red. Očekuje se da će Vijeće EU o tome glasati 9. decembra. Za pristupanje novih zemalja Schengenu potrebna je jednoglasna odluka.

Najmlađa članica EU Hrvatska, koja je ušla u Uniju 2013. godine, na pragu je uvođenja eura. Hrvatska je na dobrom putu da postane članica schengenskog prostora, s obzirom na to da do sada nije bilo najava, barem javnih, niti jedne članice schengenskog prostora koja bi stavila veto. Čini se da je Hrvatska na dobrom putu da se početkom sljedeće godine pridruži području bez unutarnjih graničnih kontrola.

Rumunija i Bugarska čekaju od 2011. godine. Vijeće EU i EU parlament potvrdili su u junu 2011. godine da Bugarska i Rumunija ispunjavaju sve kriterije za ulazak u Schengen. Međutim, u septembru te godine Nizozemska i Finska stavile su veto na pristupanje tih zemalja, navodeći kao razlog nedovoljnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ponovo, 18. oktobra 2022. godine – po četvrti put od 2018. godine – Evropski parlament pozvao je države članice u Vijeću EU da bez odlaganja integriraju Rumuniju i Bugarsku u schengensku zonu.

Nizozemska blokada Rumunije i Bugarske
Međutim, Nizozemska i dalje dovodi u pitanje spremnost Bugarske i Rumunije za ulazak u schengensku zonu. U oktobru 2022. godine nizozemski parlament usvojio je rezoluciju kojom se protivi pristupanju Bugarske i Rumunije schengenskom prostoru. Istaknuta je potreba daljnje analize funkcioniranja vladavine prava te ocijenjeno potrebnim provjeriti jesu li i u kojoj mjeri smanjeni korupcija i organizirani kriminal u te dvije zemlje.

– Ako ova pitanja nisu riješena u schengenskoj državi, to može uzrokovati ozbiljne probleme u nedostatku graničnih kontrola i stoga predstavlja rizik za sigurnost Nizozemske i cijelog schengenskog prostora – navedeno je u Rezoluciji.

– Izbori u Nizozemskoj održavaju se u proljeće. Ovo je teška tema, ali Nizozemska je već izolirana u Vijeću. Bugarska i Rumunija uzete su kao taoci unutrašnje politike u Nizozemskoj i to neće dugo trajati – kazao je bugarski predsjednik Rumen Radev, komentirajući nizozemsku rezoluciju.

Zbog raširene korupcije, Evropska komisija posebno nadzire vladavinu prava u Rumuniji i Bugarskoj od njihovog pristupanja Uniji 2007. godine. Evropski parlament opisao je sadašnje aranžmane kao štetne za jedinstveno evropsko tržište. “Održavanje unutarnjih graničnih kontrola je diskriminirajuće i ima ozbiljan uticaj na živote mobilnih radnika i građana”, smatraju evropski zastupnici.

Rumunija vjeruje da će ući u Schengen
Rumunski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu smatra da još ima prostora za političke, diplomatske i tehničke korake. “Uvjeren sam da nizozemska strana procjenjuje apsolutno sve opcije i varijante”, rekao je Aurescu.

Prema europarlamentarcu Victoru Negrescuu, postoje tri potencijalna scenarija u vezi s pristupanjem Rumunije Schengenu. Prvi scenarij bio bi pozitivno glasanje o pristupanju schengenskom prostoru na Vijeću za pravosuđe i unutrašnje poslove 9. decembra. U ovom bi slučaju Nizozemska, ako ostane posljednja zemlja bez jasnog stava, glasala za pristupanje, ali uz nametanje uvjeta koje bi možda podržale druge evropske zemlje. Mogli bi zatražiti od Komisije EU da razvije poseban mehanizam nadzora, prema kojem bi neka od prava specifičnih za schengenski prostor mogla biti suspendirana ako su određene odredbe prekršene.

U drugom scenariju glasanje bi bilo prebačeno na vanrednu sjednicu Vijeća kasnije ove godine, kako bi se sačekali zaključci najnovijeg izvještaja Mehanizma saradnje i provjere (CVM) i mišljenja Venecijanske komisije o pravosuđu. Komisija je uspostavila CVM kao prijelaznu mjeru za pomoć Rumuniji u otklanjanju nedostataka u području pravosuđa i poduzimanja radnji protiv korupcije. U ovom slučaju, ulazak Rumunije u schengensku zonu i dalje bi bio uvjetovan kriterijima koji nemaju nikakve veze sa schengenskom pravnom stečevinom. Također se razmatra izdvajanje odluke o Bugarskoj od one o Rumuniji, kaže rumunski europarlamentarac.

U trećem scenariju glasanje o ulasku Rumunije i Bugarske u schengenski prostor moglo bi se odgoditi do održavanja izbora u Nizozemskoj u martu 2023. godine.

Hrvatska očekuje ulazak u Schengen 2023. godine
Što se Hrvatske tiče, Vijeće Evropske unije još je u junu pokrenulo proces donošenja odluke o ulasku zemlje u schengenski prostor zatraživši mišljenje Evropskog parlamenta. Iako ovo mišljenje nije obavezujuće za Vijeće, ono je potreban proceduralni korak i šalje političku poruku. Vijeće EU-a predložilo je da se od 1. januara 2023. godine ukinu kontrole na kopnu i moru Hrvatske s državama Schengena, a od 26. marta 2023. godine kontrole na aerodromima.

Evropski parlament je na plenarnoj sjednici 10. novembra izglasao ulazak Hrvatske u Schengen. Bio je to pretposljednji korak do konačne odluke koja se očekuje 9. decembra na sastanku ministara unutrašnjih poslova zemalja članica.

Slovenija i Hrvatska – tri desetljeća graničnog spora
Slovenija podržava članstvo Hrvatske u schengenskom prostoru. Međutim, neizvjesna je sudbina arbitražnog sporazuma o granici iz 2017. godine. Tim je sporazumom određena kopnena i morska granica, nakon što dvije države više od dva desetljeća nisu uspjele pronaći rješenje.

Hrvatska sada insistira na tome da više nije stranka u arbitraži jer je Slovenija počinila proceduralne nepravilnosti. Ljubljana, pak, insistira da je arbitražna presuda konačna presuda o granici.

Slovenski političari često su više ili manje otvoreno raspravljali o mogućnosti uvjetovanja članstva Hrvatske u schengenskoj zoni provedbom arbitražne presude o granici. Posljednjih sedmica pojavile su se glasine da slovenska Vlada sastavlja jednostranu izjavu prema kojoj Hrvatska ulaskom u schengenski prostor prihvata arbitražnu presudu.

– Govorimo o usvajanju izjave, ali ta izjava neće biti ništa drugo nego obnovljena predanost provedbi arbitražne presude – kazala je prošle sedmice slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon koja očekuje pozitivnu političku odluku o članstvu Hrvatske u schengenskom prostoru od ministara unutrašnjih poslova EU-a. Najavila je i da će slovenska vlada uskoro usvojiti nacrt mišljenja o kojem će se potom glasati u parlamentu u Ljubljani.

Bosna i Hercegovina koja nije članica EU brine zbog “pojačane” granice
Ulazak Hrvatske u Schengen poseban je izazov za Bosnu i Hercegovinu (BiH), koja s Hrvatskom dijeli gotovo hiljadu kilometara dugu granicu. Između dviju zemalja postoje snažne privredne, kulturne i porodične veze te BiH strahuje da bi schengenska pravila mogla “podebljati” granicu između dviju susjednih zemalja.

Privrednici očekuju probleme u brzini protoka robe preko granice s Hrvatskom. Između BiH i Hrvatske postoji devet graničnih prijelaza i 20 stalnih prijelaza za prekogranični promet. Od devet tačaka samo dvije imaju poseban status za obavljanje fitosanitarnog nadzora. Njima se izvozi voće, povrće i sva druga roba koja zahtijeva ovu vrstu pregleda.

Vanjskotrgovinska komora BiH je u nekoliko navrata upozorila da bi primjena schengenskih inspekcijskih standarda mogla stvoriti redove čekanja i zastoje kamiona koji prevoze robu koja se izvozi iz BiH te su pozvali na bolju prilagodbu novim okolnostima prilikom prelaska granice.

Ipak, iz Granične policije BiH navode da ne bi trebalo biti značajnijih promjena za državljane BiH koji ulaze u Hrvatsku. Ono što kao prednost hrvatskog ulaska u Schengen vide bolji je nadzor zajedničke granice opterećene migrantskom krizom.

– Članstvo Hrvatske u Schengenu osiguralo bi ispunjavanje svih kriterija, a time i vrlo visok nivo sigurnosti vanjskih granica države. To je posebno značajno u prevenciji svih oblika prekograničnog kriminala i ilegalnih prelazaka u kontekstu aktualne migrantske krize – kazali su za Fenu iz Granične policije BiH.

Uz podršku EU, Hrvatska je uložila mnogo u zaštiti granica. Granice zemlje čuva 6.500 policajaca. Nevladina udruženja i mediji u više su navrata izvještavali o nasilnim povratcima i nečovječnom postupanju hrvatskih vlasti prema ilegalnim migrantima.

Kao rezultat toga, država je – u saradnji s organizacijama civilnog društva – pokrenula nezavisni nadzor ponašanja granične policije prema migrantima i tražiteljima azila. Takvi mehanizmi nadzora, prema prijedlogu Evropskog pakta o migracijama i azilu, trebali bi postojati u svim državama članicama, navedeno je u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, AGERPRES, BTA, dpa, FENA, HINA i STA.

Sadržaj se temelji na vijestima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom – ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.

RTV Slon/Fena

POSLJEDNJE DODANO