Ljudi iz BiH odlaze, a psi ostaju

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO 

Zakon o zaštiti životinja u Bosni i Hercegovini postoji, ali ne i mogućnost da se u potpunosti provede u djelo o čemu svjedoči veliki broj napuštenih pasa na ulicama bh. gradova. Zakon je stao na kraj ubijanju i okrutnom postupanje sa životinjama. U saradnji sa nevladinim sektorom uvedena je sterilizacija pasa lutalica, mikročipovanje, udomljavanje i zbrinjavanje, no sve to nije dalo željene rezultate. Psi su i dalje na ulici, a među njima i oni koji su do jučer bili nečiji kućni ljubimci. U veterinarskoj stanici Tuzla kažu da je priliv novih pasa na ulicama konstantan, ali i da je povećan priliv tzv. vlasničkih pasa.

„Često na ulici možemo vidjeti dosata rasnih pasa koji ne bi mogli nastati na ulici kao što su zlatni ritriver, haski, samojed i slično, nažalost i takvi psi se pojavljuju na ulici. Zašto se to dešava? Naravno postoji i postotak pasa koji pobjegne od vlasnika, međutim, isto tako rekao bih ovaj trend napuštanja države od strane vlasnika tih kućnih ljubimaca. Kada ne znaju gdje će sa psom nažalost puste ga samo na ulicu“ – istakao je vet. med..Ernes Karić, Veterinarska stanica Tuzla.

U Tuzli postoji i azil za pse lutalice, tačnije Udruženje za zaštitu životinja Nirina Tuzla koje je za sedam godina rada udomilo preko 1200 pasa sklonjenih sa ulice. Nažalost Nirina više nije u mogućnosti primati nove pse. Iz ovog Udruženja nisu željeli pred kamere, jer kako kažu, poslije javnih istupa pred kapijom ih uvijek dočekaju novi ostavljeni psi, ali su nam svoj stav poslali u pisanoj formi. Stanje je tvrde alarmantno, jer je ovoliko izbačenih pasa  jednostavno nemoguće zbrinuti.

„Nažalost svakodnevno smo svjedoci napuštanja vlasničkih pasa koji lutaju ulicama našeg grada.  Od jedne takve napuštene jedinke za godinu dana nastaće desetine napuštenih pasa. Udruženje Nirina ne raspolaže niti prostornim niti ljudskim kapacitetima kako bi zbrinuo sve napuštene pse. I da imamo kapacitet problem bi se samo kratkoročno riješio jer bi za pola godine stanje na ulicama bilo isto i to sve isključivo zahvaljujući neodgovornim vlasnicima. Kada bi postojao mehanizam kažnjavanja neodgovornih vlasnika problem bi se mogao riješiti vrlo brzo“ – kazali su iz Udruženja za zaštitu životinja NIRINA Tuzla.

Da je uzrok eskaliranja problema neprovođenje Zakona zbog čega neodgovorno ponašanje ljudi, posebno vlasnika pasa, i neadekvatan odnos prema psima nisu sankcionisani kako je propisano upozorili su nedavno iz fondacije Dog Trust.

„Problem napuštenih pasa uzrokovan je nesankcionisanjem neodgovornog ponašanja ljudi. Psima nije mjesto na ulici, ali s obzirom na to da su oni, ne svojom greškom, već tu, jedino što je moguće uraditi jeste što prije početi provoditi sve elemente Sistema za upravljanje populacijom pasa dosljedno“ – upozorili su iz Fondacije.

Iz udruženja Nerina ističu da je Grad Tuzla vjerovatno jedini grad u Bosni i Hercegovini koji problem sa napuštenim psima rješava na human način i u skladu sa zakonom, pri čemu se misli na finansiranje projekata kastracija i sterilizacija napuštenih pasa čime se smanjuje njihova nepoželjna reprodukcija. Osim toga već dvije godine se u saradnji sa stranom nevladinom organizacijom Dog Trust provodi besplatna sterilizacija.

„Što se tiče tog projekta sa Dog Trustom trenutno je faza godišnjih odmora tako da od septembra ponovo se kreće sa besplatnom sterilizacijom kako pasa lutalica tako i vlasničkih pasa“ – istakao je vet. med. Ernes Karić, Veterinarska stanica Tuzla.

Već četiri godine provodi se i program populacije vlasičkih pasa, a prilikom postupka vlasnik je uz subvenciju Grada dužan izdvojiti svega 20 KM.

„Registruje se kućni ljubimac, takođe i vlasnik te životinje. Pas dobije mikročip kao i identifikacioni kod. Osim toga i pasoš, antirabičnu zaštitu, dehalmitizaciju, a cilj nam je da svi psi u Tuzli budu registrovani radi lakšeg pronalaska prilikom izgubljenosti, da znamo da li je taj pas antirabično zaštićen ili nije u slučaju da ne daj bože koga ujede“ – kazao je vet. med. Ernes Karić, Veterinarska stanica Tuzla.

Sve ovo rezultiralo je smanjenjem broja pasa lutalica na ulicama, a i broj ugriza pasa, prema zvaničnim podacima, dosta je manji u poređenju sa prethodnim godinama. Pa ipak, konstantan priliv pasa kućnih ljubimaca veliki je problem. Čipovanje pasa omogućava detektovanje vlasnika ali se tu proces zaustavlja, jer kazna za neodgovorno ponašanje izostaje.

Nakon što radnici JKP Komunalac pse sklone sa ulice, zdravstvenu obradu provodi veterinarska stanica koja pse sterilizuje, vakciniše i očisti od parazita. Neznatan dio tih pasa bude udomljen uglavnom preko različitih udruženja koje se brinu o životinjama, dok većina njih bude vraćena na ulicu.