21.7 C
Tuzla
30.09.2022.

Majke Srebrenice nominirane za nagradu Saharov Evropskog parlamenta

Slovenački europarlamentarci liberali Irena Joveva i Klemen Grošelj, koji u Evropskom parlamentu djeluju u okviru grupe RENEW, odlučili su nominirati majke Srebrenice za ovogodišnju Saharov nagradu koju za doprinos slobodi mišljenja dodjeljuje Evropski parlament.

Kako su za Fenu ispričali europarlamentarci, svake godine se u Evropskom parlamentu nastoji obilježiti genocid u Srebrenici, bilo da je to rezolucija, izložba ili, kao što je ove godine njihova politička grupa RENEW Europe pod vodstvom europarlamentarca Ilhana Kyuchyuka, posjetila Srebrenicu gdje su razgovarali s majkama koje su izgubile svoju djecu u genocidu.

– Kako je tema naše političke grupe bila i nominacija kandidata za nagradu Saharov, gdje su kolege predstavili zaista sjajne kandidate, zajedno sa kolegom Grošljem odlučila sam da i mi kandidiramo majke Srebrenice – kazala je Feni Joveva.

Podsjetila je da je ove godine i film “Quo vadis Aida” bh. rediteljice Jasmile Žbanić dobio nagradu Lux Evropskog parlamenta za najbolji evropski film, a sjećanje na film i emocije koje je pobudio i dalje su snažne i sveprisutne među parlamentarcima.

– Majke Srebrenice smo opisali onakvima kakve one jesu – hrabre žene koje ne odustaju u borbi za pravdu, istinu, i koje uprkos velikom bolu koju nose ne promoviraju mržnju, nego pozivaju na pomirenje. Opisali smo njihovu ulogu u svjedočenjima protiv ratnih zločinaca pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, proteste koje su organizirale i njihovu istrajnost u čuvanju uspomena i podsjećanju na stradanja njihovih najvoljenijih – ispričala je Joveva.

Parlamentarci iz RENEW grupe kandidirali su još i kardinala Hong Konga Josepha Zena, Franka Mugisha, ugandskog zagovornika ljudskih prava, Francisco De Rouxa i kolumbijsku Komisiju za rasvjetljavanje istine koju predvodi, potom branitelje ljudskih prava iz Nikaragve, narod Ukrajine i Salmana Rushdie,a angloindijskog romanopisaca i esejista.

Joveva kaže da su tokom ovosedmičnog sastanka Grupe komentirali da bi svako od kandidata zaslužio nagradu jer su to različiti profili ljudi te da su svi na svoj način već samom nominacijom postigli veliki uspjeh budući da je njihov rad među toliko boraca za pravdu i slobodu u svijetu primijećen.

Sljedeće sedmice će se glasati za finaliste unutar njihove grupe nakon čega će i ostale grupe predstaviti svoje kandidate. Majke Srebrenice nominirane su za ovu nagradu i unutar grupe Socijaldemokrata, te je Joveva izrazila nadu da će barem unutar jedne od ovih grupa one dobiti većinu glasova.

– No, kako god da bude, želimo ovim izraziti naše duboko poštovanje i divljenje radu i hrabrosti majkama Srebrenice te pokazati da je njihov angažman viđen i primijećen i zaista potreban svijetu danas – dodala je.

Podsjetila je da je na julskoj plenarnoj sjednici Munira Subašić, prilikom dodjele nagrade za film “Quo vadis Aida”, pozvala na kraj agresije na Ukrajinu u emotivnom obraćanju koje je imalo širok odjek u Evropi.

– Sigurna sam da su i film ‘Quo vadis Aida’, te predstava ‘Opasna imena’ Alme Berlijn Mustafić, vratili temu genocida počinjenog u Srebrenici u fokus. Realistično gledano, narod Ukrajine koji je također nominiran ima velike šanse da dobije nagradu, ali samom nominacijom htjeli smo dati Majkama Srebrenice do znanja da nisu, i neće biti zaboravljene, te da smo svjesni njihove borbe za istinu i pravdu – zaključila je Joveva.

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja prvi put je dodijeljena Nelsonu Mandeli i Anatoliju Marčenku 1988. godine i najviše je priznanje Evropske unije za rad na području ljudskih prava. Dodjeljuje se pojedincima, grupama i organizacijama koji su iznimno pridonijeli zaštiti slobode mišljenja.

Putem Nagrade Saharov i njezine mreže dobitnika, Evropska unija podržava laureate ohrabrujući ih i osnažujući u borbi za njihove ciljeve.

Njome se posebno promovira sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokratije i provedba vladavine prava. Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad neki su od dobitnika nagrade koji su kasnije osvojili Nobelovu nagradu za mir.

Kandidate mogu predlagati svi klubovi zastupnika u Parlamentu, kao i pojedinačni zastupnici uz podršku najmanje 40 zastupnika za svakog kandidata. Kandidati se predstavljaju na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i razvoj i Pododbora za ljudska prava, a članovi odbora u punom sastavu glasaju za tri kandidata koji ulaze u uži izbor.

Konačnog dobitnika ili dobitnike nagrade bira Konferencija predsjednika, tijelo EP-a koje vodi predsjednik i koje čine vođe svih klubova zastupnika zastupljenih u Parlamentu, što izbor laureata čini uistinu evropskim izborom.

RTV Slon/Fena

POSLJEDNJE DODANO