Martinović: Zakon o javnim nabavkama trebao bi biti fleksibilniji za lijekove

     

Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja zalaže se za izdvajanje više novca za financiranje programa federalnog Fonda solidarnosti te najavljuju nekoliko mjera da bi to bilo i realizirano.

Direktorica Zavoda Vlatka Martinović naglašava da će biti obnovljena inicijativa, prema nadležnim organima, da dio novca uplaćenog po osnovu poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove i medicinska sredstva bude usmjeren Fondu solidarnosti za pružanje zdravstvenih usluga i nabavku lijekova koji se financiraju novcem iz tog fonda.

Napominje da je samo u 2018. od svih zdravstvenih ustanova i zavoda zdravstvenog osiguranje naplaćeno 123 miliona KM PDV-a.

– Samo 3,21 posto novaca ostvarenih u zdravstvenom sektoru u 2018. godini je iz budžeta Federacije, dok je 90 posto ostvareno iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje – kazala je.

Martinović smatra da je potrebno pokrenuti i aktivnosti za izmjenu zakonskih propisa (u smislu provedbe ranije pokrenutih inicijativa) o izdvajanju dijela novca ostvarenog po osnovu akciza na duhanske proizvode i druge visokotarifne robe, a radi povećanja novčanih iznosa za nabavku skupih lijekova.

Argumentira to podatkom da je pušenje jedan od glavnih uzroka (infarkt miokarda, moždani udar i maligne neoplazme pluća) vodećih bolesti u FBiH u 2018. i činjenicom da je BiH značajan uvoznih duhanskih proizvoda.

Najavljuje i kontinuiranu suradnju s Poreznom upravom FBiH da bi osigurali veću naplativost doprinosa iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u FBiH, a radi više novca za finansiranje programa federalnog Fonda solidarnosti.

– Upravo Federalni fond solidarnosti omogućava zdravstvenu zaštitu jednakopravno, kroz najsloženije i najskuplje oblike liječenja, u cijeloj Federaciji u svim kantonima/županijama, što kantonalni/županijski zavodi ne bi mogli sami financirati – istaknula je.

Kako kaže Martinović, Federalni zavod radit će i na smanjenju listi čekanja, a u 2020. godinu ulaze bez liste čekanja pacijenata za lijekove za Hepatitic B i C i za upalne bolesti crijeva Chron i Ulcerozni kolitis.

– Liste čekanja uspostavljaju se prvenstveno za pojedine citostatike s posebnim režimom propisivanja, lijekove za liječenje multiple skleroze. Formiraju se i liste čekanja za zdravstvene usluge u programima za koje se ne može osigurati dovoljno novca, to se prvenstveno odnosi na programe invazivne i interventne kadiologije i kardiohirurgije – navela je.

U razgovoru za Fenu direktorica Martinović podsjeća i na problem primjene Zakona o javnim nabavkama, za koji kaže da bi trebalo da ima ‘fleksibilniji pristup, kad su u pitanju lijekovi’ – piše Fena.