Ejub iz Maroka spava u sarajevskim parkovima. Kaže da se čuva koliko može kad je riječ o korona virusu. Maske kupuje sam na kiosku. Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) plaši li se odgovara:
“Inšallah, sve je u Božijim rukama”, te pokazuje povredu koljena i govori kako želi u Italiju, ali novca nema.
Poput njega, na prometnijim raskrsnicama u Sarajevu, nakon što su ublažene mjere, migranti ponovno stoje, prodaju papirne maramice ili mole za sitan novac.
Premda broj zaraženih korona virusom u Bosni i Hercegovini (BiH) raste, među migrantskom populacijom zaraženih nema, niti je do sada bilo.
Od početka godine Ministarstvo sigurnosti BiH registrovalo je 10.000 migranata koji borave u zemlji, a svakodnevno pristižu novi.
“Pripadnici Postrojbe Granične policije Zvornik samo su 12. avgusta od pokušaja ilegalnog prelaska granice odvratili 155 osoba”, kaže za RSE glasnogovornica Granične policije BiH Franka Vican.
Od januara do danas, kaže Vican, zaustavili su više od 7.500 osoba koje su pokušale preći ilegalno preći granicu sa BiH, uglavnom u njenom istočnom dijelu koji graniči sa Srbijom i Crnom Gorom.
“Ublažavanjem restrikcijskih mjera u vezi s pandemijom korona virusa, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama, sve je veći migracijski pritisak”, navodi Vican.
Nakon što su krajem maja ublažene restriktivne mjere, a već od 1. juna otvorene i granice Bosne i Hercegovine, povećao se i broj migranata, stava je i Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Prenapučeni kampovi dodatni rizik
“Znate da su se donosile odluke kojima se zabranjuje izlazak migranata iz privremenih prihvatnih centara, sa druge strane su bile odluke koje su nalagale policijskim organima i Službi za poslove sa strancima da migrante koji se zateknu na ulicama, odnosno izvan privremenih prihvatnih centara, dovodi i smješta u privremene prihvatne centre”, kaže Buzar za RSE.
Slična slika je i u Bihaću i Velikoj Kladuši, na sjeverozapadu BiH, gdje boravi i najveći broj migranata.
U pet prihvatnih kampova, koliko ih je na području Unsko-sanskog kantona (USK), nalazi se oko 3.500 izbjeglica i migranata. A van kampova, prema procjenama Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, nalazi se više od 3.000 migranata, što predstavlja veliki zdravstveni i sigurnosni izazov, a što je rečeno i nakon sastanka ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Selme Cikotića s vlastima u tom kantonu 11. avgusta.
“Ne bi dobro bilo da se pojave pozitivni slučajevi među migrantskom populacijom iz dva razloga. Jedan je razlog da se oni nalaze u centrima koji su prenapučeni i koji nisu sa higijensko-epidemiološke strane bezbjedni. Još pojavom COVID pozitivnih sigurno bi došlo, zbog broja migranata u tim centrima, do bržeg širenja jer migranti definitivno nisu disciplinirani”, za RSE ističe ministrica zdravstva Unsko-sanskog kantona Nermina Ćemalović.
Svoje tvrdnje temelji, kaže, na dosadašnjim iskustvima.
Nedavno smo imali dva pacijenta koja su ležala na pulmologiji koji su imali aktivnu plućnu tuberkulozu i jedan je odmah sutradan pobjegao. Da on pobjegne u kamp da ga mi možemo izolirati, ne, nego on se izgubi jednostavno, u tom velikom broju”, govori Ćemalović.
Upravo je utvrđivanje njihovog identiteta i kretanja jedan od najvećih problema, što otežava mnogo šta, ne samo praćenje širenja bolesti, navodi Buzar.
Redovna testiranja
Sreća je što migrantsku populaciju redovno testiraju u kampovima, te se provode sve propisane mjere, a što je za RSE potvrdila i Verica Rečević, menadžer Programa Danskog Vijeća za izbjeglice (DRC), koji se brine, između ostalog i o zaštiti zdravlja migranata u kampovima u BiH.
“Kada kažem preventivne mere i smanjenje rizika tu pre svega mislim da u svakom od prihvatnih centara postoji medicinska ambulanta i tu postoji dovoljan broj zdravstvenih radnika, pored timova DRC-a, IOM –a i Službe za poslove sa strancima, imamo dovoljan broj ljudi da se te mjere sprovedu”, kaže Rečević, te navodi kako je to i jedan od glavnih razloga zašto nema oboljelih migranata.
Bosna i Hercegovina je, vjeruju oni koji se brinu o zdravlju migranata za sada uspjela spriječiti širenje virusa među tom populacijom.
Ipak s obzirom na pojavu virusa kod migranata u Grčkoj, Malti, pa i Italiji, te činjenicu da mnogi, poput Ejuba s početka ove priče, nisu pod punom kontrolom vlasti u vrijeme dok se povećava broj zaraženih, rizik ostaje
Izvor: RTV SLON / slobodnaevropa.ba