Može li se spriječiti širenje divljih deponija i ko je krivac za...

Može li se spriječiti širenje divljih deponija i ko je krivac za ovakvo stanje u Tuzli?

Objavio: -

Šporeti, frižideri, razne vrste odjeće i obuće, i još mnogo toga na jednom mjestu. Nažalost danas ne govorimo o pijaci i o tome šta možete kupiti na njoj, nego samo o jednoj od mnogo deponija u Tuzli.

Dok se Tuzla izgrađuje kao turistički grad, a centar grada redovno ukrašava i zanavlja novim fasadama, ali i novim sadržajima, samo tri kilometra od tog istog centra u tuzlanskom naselju Krojčica svakodnevno raste jedna od stotine divljih deponija u Tuzli.

”Čini mi se da je svake godine sve teže i teže. Zato što niko ovu situaciju ne uzima za ozbiljno, jer ovdje niko ne čisti ovaj dio, ovdje je onečišćen čitav kompleks šuma. Ova šuma zvana Brda, to su bila pluća Tuzle, ona su 2007. godine isječena. To nam priroda kao bumerang vraća, u smislu da imamo klizišta, onečišćenje izvora, zarazne bolesti itd” – rekao je Salih Strašević, mještanin.

Najveći problem u širenju divljih deponija predstavlja to što nadležne službe ne znaju uvijek ko je počinitelj onečišćenja. Upravo zbog toga mogu djelovati samo na način na deponiju očiste, ali tu se ovom problemu ne nazire kraj.

„Ali bih volio kad bi se to moglo brže sinhronizovati, a to samo možemo ukoliko nam građani koji to vide prijave, da odmah znamo i ko je, da prema onome ko je to uradio poduzmemo mjere jer bi na taj način uspjeli smanjiti, jer onaj ko jednom bude novčano kažnjen, procesuiran za prekršaj koji čini, vjerujem da bi to bilo učinkovito, da se ne ponavlja više puta. Imamo iskustva kada su takvim građanima izdavani prekršajni nalozi, pa se neki požale na sudu, pa sud u drugom postupku rješava i izriče novčane kazne“ kazao je Zlatko Kovačević, pomoćnik gradonačelnika u Službi za inspekcijske poslove.

Privredni subjekti, sakupljači sekundarnih sirovina te građani koji ne plaćaju odvoz smeća, najčešće prave divlje deponije, ističu mještani. Iz Javnog Komunalnog preduzeća „Komunalac“ Tuzla poručuju da otpad treba ostavljati na predviđeno mjesto, a dva puta godišnje organizuju se i akcije odvoza krupnog i kabastog otpada, bez dodatnih troškova. No, oni koji ne mare za prirodu, najčešće je i ugrožavaju, nemarnim ponašanjem.

”Put Ravna Trešnja, tamo prema Pascima,  tu lokaciju pored puta koja je nageta, više puta smo čistili, ona zahtijeva dodatno angažovanje mehanizacije, jako komplikovano i teško je očistiti gdje nesavjesni građani odlažu otpad,” objašnjava Admir Bećirović, direktor JKP „Komunalac“ Tuzla.

Otpada, i smeća na Ravnoj Trešnji šire se u nedogled.

”Ja sam skoro šetao sa svojim prijateljem iz Njemačke. On se crveni, ja se crvenim, zbog ovakvih slika koje su svakodnevne i koje svakim danom sve više uzimaju maha,” zaključuje Salih Strašević.

I dok se u šetnji prirodom svakodnevno susreću sa slikom otpada na sve strane, mještani Ravne Trešnje samo se mogu nadati da će oni, koji su do sada odlagali otpad za na to nepredviđena mjesta, postati savjesni građani i učestvovati u očuvanju prirodnih ljepota Tuzle.