Naučni skup – Pokušati produbiti spoznaju o dešavanjima u Srebrenici

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Genocid u Srebrenici je planetarno pitanje, ispit savjesti čovječanstva i jedno od najvažnijih etičkih pitanja savremene evropske i svjetske historije, uključujući i brojna druga pitanja koja čekaju na relevantan odgovor, uz naučnu i objektivnu historijsku valorizaciju.

Istaknuto je to danas u Sarajevu u sklopu otvaranja Međunarodne naučne konferencije “Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995–2020.: Uzroci, razmjere i posljedice”, koju su povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici organizirali Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Naučni skup je prilika da se elaboriraju različiti aspekti najtežeg zločina počinjenog na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, zločina koji je, pored genocida nad Bošnjacima, rezultirao razaranjem društvenog, historijskog, političkog, kulturnog i duhovnog života Bosne i Hercegovine.

Tragovi počinjenog zločina, kako je rečeno, jasno se mogu prepoznati u različitim oblicima manifestiranja, od negiranja genocida, predstavljanja zločinaca kao heroja, pa sve do otkrivanja i identifikacije posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica, društvene marginalizacije i diskriminacije povratnika, kao i nedovoljne brige vlasti o održivosti povrataka u Srebrenici…

Sudionike međunarodne konferencije pozdravio je rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, istaknuvši značaj utvrđivanja naučnih činjenica, odnosno istine o Srebrenici kako se to nikada i nikome ne bi ponovilo.

– Događaji u Srebrenici tog krvavog jula (9.-19. jula 1995.), bez obzira na mnogobrojne pokušaje, neprevodivi su na jezik stvarnosti koju poznajemo. Kao čovječanstvo naivno smo vjerovali da poslije Aušvica i holokausta nigdje, nikada i nikome se ne može desiti genocid takvih razmjera da su za samo nekoliko dana ugašeni nasilnom smrću, zasada evidentiranih, više od 8.372 ljudska života, a ugašena su samo za to što su imala drugačiji etnički i vjerski identitet – kazao je Škrijelj.

Poručio je, istovremeno, kako bi Srebrenica kao spomenik tuge i simbol gubitka ljudskog dostojanstva za one koji su to počinili, trebala biti trajna opomena čovječanstvu, potcrtavajući obavezu akademske zajednice da na bazi egzaktnih dokaza i bitnih činjenica educira mlade naraštaje, a javnost podsjeća na temeljne vrijednosti ljudskog života.

Na značaj svestranog sagledavanja događaja u i oko Srebrenice ukazala je rektorica Univerziteta u Tuzli prof. dr. Nermina Hadžigrahić, i sama svjedokinja zločina počinjenih u tom istočnobosanskom gradu, ocijenivši kako je Srebrenica postala sinonim patnji i stradanja ljudi, jedan mračni trenutak čovječanstva.

– Vjerujem da će današnja naučna konferencija dati bar dio odgovora – historijskih, društvenih, moralnih, ali i o psihološkim aspektima počinjenog genocida – kazala je, uz uvjerenje da će ti odgovori pomoći da se krene dalje, kako budućnost Srebrenice ne bi bila neizvjesna, nego da to bude svijet mira za generacije koje dolaze, ali svijet koji neće biti izgrađen na zaboravu zločina.

Naučne elemente genocida, uključujući njegove pravne, sociološke i brojne druge aspekte detaljno je elaborirao predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine akademik (ANUBiH) Miloš Trifković, naglašavajući kako se radi o pojavi koja nalaže svaku vrstu društvenog opreza.

U tom kontekstu ističe kako se genocid protivi samim osnovama humanizma i civilizacije, ugrožavajući temelje čovječanstva i savremene tendencije prožimanja kultura, te da negativni efekti genocida nad Bošnjacima u BiH djeluju sinergijski i proizvode višestruke posljedice, uključujući i pokušaje destrukcije države Bosne i Hercegovine.

– Zbog toga je nužno naučno izučavanje genocida i praćenje njegovih posljedica. To je naša trajna obaveza – izričit je Trifković, ističući kako se ne smije dozvoliti da politika zaborava nadjača kulturu sjećanja, a što je od presudne važnosti za širenje svijesti od opasnosti od genocida.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Rasim Muratović izjavio je kako je cilj ove konferencije dati naučni doprinos onome što se desilo u julu 1995. godine u Srebrenici, uključujući i ‘pisani trag’ u obliku zbornika radova, kojim će, između ostalog, rezultirati njen rad.

Po njegovim riječima, sudionici konferencije će iz različitih perspektiva pokušati produbiti spoznaju o tome što se u Srebrenici i BiH dešavalo u periodu 1992-1995. godine, odnosno o elementima koji su karakterizirali rat protiv bh. društva i države BiH, s fokusom na pojave negiranja genocida i počinjenih ratnih zločina.

Dodao je kako će se rad međunarodne naučne konferencije odvijati u četiri različita panela, uključujući različite teme od historijskih, socijalnih, psiholoških…

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić ocijenio je kako je konferencija prilika da se o Srebrenici progovori izvan jula, mjeseca u kojem se obilježava godišnjica genocida u tom gradu.

– Pravosudna istina o tome šta se ovdje događalo je utvrđena na međunarodnim i domaćim sudovima i ona je takva kakva jeste. Nekima se može sviđati, nekima ne sviđati, ali ona je takva, a ono što predstoji sada i što čini mi se ne razumijemo dovoljno jasno, jeste da period pisanja historijske istine tek predstoji – kazao je Suljagić.

Održavanje konferencije pozdravili su i predstavnici vlasti u BiH, izražavajući spremnost da podrže projekte koji su orijentirani ka utvrđivanju istine o tome što se dešavalo u BiH tokom agresije (1992-1995.).

Na konferenciji je pročitano pismo podrške reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, koji, između ostalog, navodi da bi Srebrenici, zbog svega što je učinjeno, a što je pretvorilo u grad – simbol patnje i stradanja, trebalo dodijeliti poseban status.

Pismo podrške, između ostalih, uputio je i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, podsjećajući na presude domaćih međunarodnih sudova kojima je utvrđen genocid u i oko Srebrenice, te pozivajući na izgradnju države BiH kakvu njeni građani zaslužuju – mirne, tolerantne i stabilne.

Na Međunarodnoj naučnoj konferenciji sudjeluju eminentni naučni djelatnici iz 12 zemalja, uključujući Sjedinjene Američke Države, Holandiju, Norvešku, Francusku, zemlje regiona i Bosnu i Hercegovinu.

Kako je najavljeno, povodom održavanja konferencije bit će  postavljena i tematska izložba radova akademskog slikara Irfana Hoze.