Nejednakost, nemogućnost napredovanja, diskriminacija, nejednaka plata, sve su to stvari sa kojima se svakodnevno susreću autovane LGBT osobe u radnom odnosu.
„Ono što mi znamo kroz direktnu komunikaciju jeste da doživljavaju veliku količinu diskriminacije, nasilja, odbacivanja, čak i momenti konverzivne terapije koja je u svijetu zabranjena“, rekla je Dina Bajraktarević, izvršna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra.
Zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta LGBT osobe u većini slučajeva ne dobiju priliku čak ni da rade.
„Postoji par osoba koje su naglasile da zapravo nisu prošli određene krugove intervjua zbog percipirane seksualne orijentacije ili rodnog identiteta od strane njihovog poslodavca,“, kazala je Mirjana Ćuskić, Helsinški odbor za ljudska prava.
Kako bi se smanjila diskriminacija i osigurao bolji položaj LGBT osoba u društvu, 17. maj se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije, jer na taj datum Svjetska zdravstvena organizacija je homoseksualnost uklonila sa liste mentalnih poremećaja.
Helsinški odbor za ljudska prava kroz svoje aktivnosti godinama radi na poboljšanju položaja LGBT osoba, a u prethodnom periodu izrađen je dokument lokalnih mjera koja regulišu prava tj. nastoje doprinjeti poboljšanju prava u oblasti zdravstva , obrazovanja, zapošljavanja i prava na okupljanje LGBT osoba. U okviru projekta „ Jednake šanse za zapošljavanje i dostojanstvo u radu LGBTIQ osoba u BiH“ radit će dirketno na poboljšanju statusa LGBT osoba u radnom okruženju.
„Ono što ćemo mi raditi jeste da kroz sastanke kroz Ekspertske grupe koju čine predstavnici poslodavaca, sindikata, i branitelja ljudskih prava raditi na izradi programa podrške koji se odnose na određene društvene okolnosti i koju ćemo zagovarati u parlamentima na entitetskom nivou kako bi na taj način doprinijeli poboljšanju situacije“, navodi Mirjana Ćuskić, Helsinški odbor za ljudska prava.
Tuzlanski otvoreni centar kroz svoje aktivnosti konstantno radi na poboljšanju statusa LGBT osoba u društvu, a jedan od projekata kojeg provode jeste i „ Unaprijeđenje sistema podrške LGBTI osobama u Tuzlanskom kantonu“, a u narednom periodu će raditi istraživanje koje će prikazati realnu sliku potreba i problema LGBT osoba u TK.
Međutim, kada je riječ o diskriminaciji prava, osobe koje je doživljavaju rijetko se odluče da je prijave iz raznih razloga, a jedan od njih jeste i nepovjerenje u rad institucija, tj da će državne institucije stati u odbranu njihovih prava, kao i to što ne znaju prepoznati kada se desila diskriminacija.
„TOC će raditi edukacije za javne institucije i kontinuirano na edukaciju lgbt zajednice da prepozna kada se desila diskriminacija . Ono što ćemo uraditi jeste i dva prokola zaajedno sa insitutcijama, a radi se o nasilju u lgbt i diskrimacinji nad LGBT osobama“, ističe Bajraktarević.
Općinski sud u Sarajevu je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu kojom je prvi put u Bosni i Hercegovini sudski potvrđena diskriminacija prema LGBTI osobama. Presuda se odnosi na poruku koju je na svom Facebook profilu 1. aprila 2019. godine uputila Samra Ćosović Hajdarević, tadašnja zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo. Ćosović Hajdarević je tada, reagirajući na najavu organizatora Prve bosanskohercegovačke povorke ponosa, objavila status u kojem je pozvala na diskriminaciju LGBTIQ osoba. Ovakav jedinstven slučaj, kako navode iz Tuzlanskog otvorenog centra je dokaz da borba nije uzaludna.
„Ono što mi je bitno naglasiti jeste da se u čitavoj BiH desio taj momenat gdje je dokazana diskrimancija što je dao motiv da će zaista institucije stati u njihovu zaštitu.“,kazala je Dina Bajraktarević, izvršna direktorica Tuzlanskog otvorenog centra
Bitno je napomenuti da se oba projekta realizuju uz podršku USAID/INSPIRE programa, a kao krajni cilj jeste prevencija diskriminacije i bolji položaj LGBT osoba u društvu i u BiH, jer seksualna orijentacija i rodni identitet nije ono što određuje osobu i njegove kvalitete, a naročito ne njegovu ili njenu radnu sposobnost.
