Pandemija korona virusa postavila je mnoge izazove i na planu mentalnog zdravlja stanovništva prvenstveno kada je riječ o socijalizaciji koja je neophodna za održavanje zdrave psihe. Službe za zaštitu mentalnog zdravlja bilježe veliki pritisak na psihološko i emocionalno zdravlje građana koje uzrokuje sama bolest Covid 19 kod oboljelih ali i poteškoće koje se javljaju usljed gubitka voljenih osoba ili zbog neizvjesnosti u poslovnoj sferi. Ono što zabrinjava struku je značajno narušavanje mentalnog zdravlja kod mladih osoba.
Ono što smo primijetili da se puno više mladih javlja, da je puno više izražena anksionznost i depresija kod učenika, studenata, kod djece i da su kod drugih osoba puno teži slučajevi nego prije korone i ove pandemije, ističe prim.dr. Zlatko Kalabić, šef Centra za mentalno zdravlje Tuzla.
Osim anksioznog i depresivnog stanja, stručne službe tokom pandemije bilježe veći broj slučajeva drugih oblika devijantnog ili socijalno neprihvatljivog ponašanja za šta je neophodna adekvatna reakcija odnosno liječenje.
Pojačala se konzumacija psiho aktivnih supstanci, pribjegava se više kockanju i na taj način se porodice dovode u jedan položaj koji nije baš dobar, ali bitno je da imaju ustanove kojima se mogu obratiti kako za sebe tako i za člana porodice. I primijetili smo da je došlo do narušavanja bračnih prilika, navodi Nedim Osmanović iz Centra za mentalno zdravlje Tuzla.
Prvi korak ka izlječenju je priznavanje sebi i stručnoj osobi da postoji problem, no društvo još uvijek ne reaguje adekvatno na ovakve probleme, zbog čega se najčešće i javlja strah od javnog govora o mentalnom zdravlju.
Problem je stigma jer teško je priznati da imaš mentalnu bolest i kad ljudi prihvate svoju invalidnost odnosno mentalnu bolest onda mogu bolje funkcionisat, lakše dolaze do oporavka i lakše funkcionišu u društvu. Mi smo u ovom periodu pokušali i reducirali smo nešto stigme prema ljudima koji imaju mentalne poteškoće međutim toga će biti i u budućnosti, kaže Vahid Đulović, predsjednik Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji „Feniks“.
Ovogodišnje obilježavanje Dana mentalnog zdravlja u fokus stavlja razbijanje predsrasuda i diskriminacije i borbu protiv nejednakosti u društvu, koja je s pandemijom postala još očitija, posebno kada je riječ o socijalnoj nejednakosti.
Te nejednakosti su odavno vrlo primijetne u našem društvu, rat i ratni period ostavili su niz tragova na planu prije svega osiromašenja određenih slojeva stanovništva i možemo reći da je velika zastupljenost u tom sloju stanovništva upravo ljudi sa teškim duševnim smetnjama, navodi Bojan Šušić, član Stručnog odbora Udruženja Feniks.
Pravovremene intervencije i podrška društva mogu pomoći građanima da se uspješno izvuku iz stanja duševnih kriza i samo zajednički možemo raditi na poboljšanju mentalnog zdravlja i smanjenju nejednakosti i diskrimincije u zajednici.
