Pažnja nadležnih usmjerena na saniranje posljedica prirodnih nesreća, a novca za prevenciju nema

TV SLON UZIVO RADI OSLON UZIVO

Prirodne nesreće poput poplava i klizišta česte su u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Nesreća kakva je našu zemlju i region zahvatila 2014. godine dugo će se pamtiti, prvenstveno među stanovništvom koje je njome bilo pogođeno. Posljedice u nekim područjima i danas se saniraju. Veliku ulogu u zaštiti i sanaciji ima civilna zaštita, odnosno štabovi i službe čiji je cilj zaštita stanovništva, na što je ukazano na sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite povodom Međunarodnog dana civilne zaštite.

Gorska služba spašavanja Srebrenik jedna je od organizacija koja godinama radi na spašavanju i zaštiti stanovništva. Iako nevladina organizacija, zajedno sa štabovima i upravama na lokalnom i kantonalnom nivou, članovi ove službe svakodnevno su uključeni u aktivnosti spašavanja građanstva. Njihova uloga je značajna, a posao obavljaju volonterski.

”Spašavamo ljude na planinskim područjima, na skijalištima, na alpinističkim dijelovima, budemo u vidu nekog osiguranja, nekih pohoda, djelujemo preventivno i namjenski”, navodi Enes Bešić, voditelj Gorske službe spašavanja Srebrenik.

Ova služba aktivnosti provodi na području cijele države i ispunjava svoju misiju. Svrstavaju se pod okrilje civilne zaštite i djeluju zajedno sa javnim organizacijama, poput vatrogasnih jedinica. Međutim, sistem civilne zaštite nije dovoljno uređen u našoj zemlji, na što je ukazano na sjednici u Tuzli povodom Međunarodnog dana civilne zaštite. Organizacione jedinice i službe civilne zaštite nisu adekvatno opremljene, pažnja nadležnih usmjerena je u sanaciju posljedica prirodnih nesreća, a novca za prevenciju skoro da i nema, rečeno je tokom sjednice. Zbog toga i danas, skoro pet godina od velikih poplava i klizišta koje su zadesile BiH i regiju, na terenu vidimo saniranje posljedica te nesreće.

”Pedest posto više sredstava se ulagalo baš tako na sanaciju šteta, nastalih prirodnom nesrećom, na izradu infrastrukture što je posao više lokalne zajednice, a manje posao civilne zaštite”, kaže Ibrahim Sarajlić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Tuzla.

Kako je poručeno na ovoj sjednici, u narednom periodu planirana su veća sredstva za prevenciju, odnosno ulaganje u projekte kojima će se sprječavati teške posljedice prirodnih nesreća, kao i ulaganja u službe spašavanja, tehničko opremanje i obuke uposlenika, kako bi mogli adekvatnije odgovoriti prirodnim nesrećama.

”Da obećamo da ćemo u narednom periodu još više jačati ovaj segment civilne zaštite, bilo u organizacionom smislu, bilo kroz sistemsku podršku kada su u pitanju finansijska sredstva”, ističe Jakub Suljkanović, premijer TK.

U budućnosti će se raditi na sistemu uzbunjivanja kao i fomiranju operativnih centara, jer za sada postoji samo Kantonalni operativni centar civilne zaštite koji radi 24 sata. Na sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite dodijeljene su zahvalnice pojedincima, kolektivima i institucijama koje su dale doprinos u oblasti zaštite i spašavanja u ranijem periodu.