Privredna komora FBiH uputila je hitan dopis Vijeću ministara o otvaranju granica za turiste iz Turske i zemalja Perzijskog zaljeva, a povodom odluke Vijeća donesene na sjednici, 14.07.2020. kojom se omogućava ulazak u BiH, državljanima iz EU i Schengenskog područja uz negativan test na Covid-19, ne stariji od 48 sati od trenutka ulaska.
Prema ranijoj odluci Vijeća ministara omogućen je ulazak državljanima susjednih zemalja Crne Gore, Srbije i Hrvatske bez potrebe podvrgavanju testu na Covid-19.
Shodno navedenom, Privredna komora FBiH želi ukazati na dodatne hitne mjere i odluke Vijeća ministara potrebne za opstanak turističke sezone, očuvanje radnih mjesta i privrednih društava koji se bave turizmom u prvom redu, ali svih ostalih, što za krajnji rezultat ima očuvanje ekonomije, koja već sad bilježi i prejudicira dodatne padove.
Vijeću ministara je ispred Privredne komore FBiH upućen hitan dopis o donošenju odluke o liberalizaciji ulaska turista, olakšavanju procedura viznog režima omogućavanjem podnošenja online zahtjeva, a što se odnosi na turiste turskog i arapskog porijekla (zemlje UAE, Bahrein, Katar, Saudijska Arabija, Oman, Kuvajt). Naime, prema statističkim pokazateljima najmasovniji i najprofitabilniji broj turista za privredna društva, između ostalih, ugostitelje, hotelijere, trgovine, turističke agencije, prevoznike, taksiste itd. su turisti iz Turske i zemalja Perzijskog zaljeva, obzirom na njihovu kupovnu moć i broj noćenja u BiH. Nimalo zanemarljiv podatak u svemu navedenom je i tzv. „vanpansionska potrošnja“ ovih turista, gdje primjera radi prosječna duljina boravka jedne arapske porodice u BiH je od 10 do 30 dana, a prosječna potrošnja vanpansiona je od 5000,00 do 12000,00 KM.
“U ovim kriznim vremenima, kada se brojna privredna društva suočavaju s opstankom, smatramo da je itekako bitna svaka aktivnost koja će doprinijeti očuvanju i unapređenju poslovanja privrednih društava. Bosna i Hercegovina ne spada u red zatvorenih država i ekonomija, stoga smatramo da je od krucijalnog značaja omogućit dolazak u Bosnu i Hercegovinu turistima iz Turske i zemalja Perzijskog zaljeva, i olakšati proceduru viznog režima po uzoru na mnoge druge zemlje, a sve u cilju očuvanja turističke sezone, radnih mjesta, te kako bi spasili od zatvaranja brojne privredne subjekte, i time barem djelimično se umanjili nastali gubici”, navodi se u inicijativi.
Podsjećaju da su od početka proglašenja stanja nesreće, među prvima, hotelijeri bili prinuđeni zatvoriti objekte i otpustiti veliki broj ljudi. Nažalost, bojimo se da će ovo stanje potrajati, i to u prvom redu sa hotelijerima, gdje su već sada veliki hoteli u Sarajevu zatvoreni, a sličan scenarij se svakim danom očekuje i sa nizom preostalih, i u ostalim krajevima Bosne i Hercegovine. Ovi podaci su naročito zabrinjavajući za isključivo turistička područja Bosne i Hercegovine, čime su mnogi dovedeni u egzistencijalno pitanje.
S aspekta zdravstvene i preventivne sigurnosti, osvrnću se i na primjer susjednih zemalja, koje uprkos borbi s nevidljivim neprijateljem zvani Covid-19, pozivaju i omogućavaju ulazak turistima, sa naglaskom na turiste iz Turske i zemalja Perzijskog zaljeva, svjesni njihove kupovne moći koja će zasigurno pomoći brojnim privrednim društvima, i to ne samo onim koji se bave turizmom, te tako povećanom potrošnjom ponovo pokrenuti ekonomiju.
Propisujući određene preventivno – siguronosne zdravstvene mjere, smatraju da Bosna i Hercegovina treba postupiti po istom primjeru, jer potrošnja građana BiH, turista iz regiona, državljana iz EU i zemalja Schengenskog područja je bitna, ali ne i mjerljiva u usporedbi sa potrošnjom turista turskog i arapskog porijekla (zemlje UAE, Bahrein, Katar, Saudijska Arabija, Oman, Kuvajt), uzimajući u obzir njihov broj noćenja i vanpansionsku potrošnju.
“Nadalje, moramo istaći da su bh. privredni subjekti proteklih godina mnogo uložili u razvoj i što kvalitetniju ponudu, te Bosna i Hercegovina u regionu spada u jednu od najkonkurentnijih zemlja, a naročito zbog posjedovanja Halal standarda, koji druge zemlje poput Crne Gore ne posjeduju, te im trenutna situacija u BiH dodatno pogoduje, dok BiH ‘gubi svoj dio kolača'”, navode iz PKFBIH.
Ističu da usmjeravanje na ponudu i na potražnju održava nivo ekonomske aktivnosti, potrošnje i budžetske stabilnosti. Stabilizacija privrednog sektora i zadržavanje nivoa potrošnje su ključne mjere u očuvanju ekonomije i ublažavanju uticaja COVID-19 na privredu, piše Akta.ba
