Počelo je otkopavanje hiljade tona opasnog otpada u krugu nekadašnjih fabrika HAK 1 i HAK 2 u Tuzli. Površina deponije je između 800 i 1.000 m2 i iskopavanjem će se utvrditi stvarni razmjer količine otpada.
Radi se o kruksu koji je vrlo toksičan otpad, sadrži spojeve hlora, radi se potencijalno o hiljadama tona otpada. Ovo je veliki nemar, da faktički tako loše vodiš proizvodnju, da imaš tolike količine otpada i da si imao peći za spaljivanje otpada i peći su stradale i nisu našli za shodno da poprave te peći ali su našli za shodno da hiljade tona bace u industrijski krug. To je stvarno strašno, navodi Zvjezdan Karadžin, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK koji je danas posjetio ovu deponiju.
Otpad je zakopavan do 1986. godine i nema veze s firmama koje su nakon rata otkupile prostor, ističe ministar. U prvoj fazi iskopavanja nadležni će ustanoviti o kojim količinama otpada se radi nakon čega će razmatrati odgovarajuće metode za njegovo uklanjanje. Postoji nekoliko načina da se opasni otpad neutrališe.
Prvo ako kruks sadrži malu količinu hlora mi ćemo tražiti od cementare da spali otpad. Drugo ako sadrži više hlora radit ćemo na tome da se neutrališe do dovoljne mjere da se može spaliti. Treći je da se sa dodavanjem aditiva upotpunosti neutrališe i učini neopasnim otpadom i četvrti najteži i najskuplji je da se izveze na neku od deponija u inostranstvu ali taj metod je jako skup, dodaje ministar.
Kako bi što stručnije i efikasnije pristupili problemu, resorno ministarstvo je imenovalo Tim za analizu stanja opasnog otpada u industrijskoj zoni Tuzle. Tim čini desetak eksperata u ovoj oblasti koji će vršiti analize podataka dobijenih nakon iskopavanja otpada i predložiti mjere adekvatnog zbrinjavanja.
Obzirom na to da nekih pogona za zbrinjavanje opasnih hemikalija u BiH i nema, nešto je moguće nešto nije, mi ćemo se svakako potruditi da to bude ovdje i da to rade naše kompanije, ističe član Tima za analizu, Franc Andrejaš, profesor na Tehnološkom fakultetu univerziteta u Tuzli.
Nakon što se dobiju geološko – inžinjerske karte odnosno podaci Tima za analizu, bit će završena prva faza projekta Nadležni još uvijek se ne mogu previđati rokove završetka, a ukoliko bude potrebe, Vlada će tražiti finansijsku pomoć drugih nivoa vlasti kao i sredstva stranih fondova za zaštitu okoliša kako bi višedecenijski problem bio riješen.
