Rat u Bosni i Hercegovini odnio je na hiljade i hiljade života. Veliki broj građana preživio je rat, ali sa brojnim traumama i posljedicama kako fizičim, tako i psihičkim i ranama koje ni poslije skoro tri decenije nisu zarasle. Udruženje građana Vive žene svake godine u junu organizuju sedam dana aktivnosti kako bi se žrtvama torture u Bosni i Hercegovini i ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu pružila podrška. U okviru sedam dana, jedna od aktivnosti jeste i razmjena mišljenja o temi podrške žrtvama torture u Bosni i Hercegovini kako bi se zapravo vidjelo šta smo to naučili iz prošlosti ?
„ Da nam je cilj da pitamo sami sebe i kažemo mladim ljudima šta smo to dobro uradili i gdje smo pogriješili. Mislim da je važno ne samo za mlade ljude nego i druge zemlje kao što je Ukrajina, da nauče nešto iz ovoga što smo mi pogriješili”, kazala je Jasna Zečević, predsjednica UG „Vive žene” .
Bosna i Hercegovina još uvijek nema adekvatne mehanizme za ostvarivanje prava preživjelih u ratu, uključujući rehabilitaciju, pravo na istinu i pravdu. Zbog toga se i nakon 27 godina žrtve seksualnog nasilja u našoj državi suočavaju sa raznim oblicima diskriminacije, nepravde ali i stigmatizacije. Iz ugla preživjele žrtve rata ni poslije toliko godina bh. društvo ništa nije naučilo iz prošlosti, niti se primjenjuju Zakoni za ostvarivanje prava koja žrtve imaju.
„I dalje se žrtve okrivljuju, ismijavaju na neki način. Iako u Zakonu za civilne žrtve rata stoji da imaju prioritetno zdravstveno i školovanje naše djece, stambeno pitanje, međutim to se još ne rješava i ti zakoni se ne primjenjuju. Imamo majke koje imaju iz čina silovanja po dvoje djece, međutim o njima država ne vodi ništa, nisu ni u jednom zakonu i i dalje se posle 26 godina rata borimo da se ta djeca priznaju”, rekla je Mirsada Tursunović, predsjednica Udruženja preživjelih „Naš glas”.
Obilježavanje ovih datuma zapravo je način da se pokaže vjerovanje u snagu i ljubav generacija koje tek dolaze i koje trebaju da iskažu dobrotu, ali je i podsjetnik na to da ono što se dešavalo u prošlosti ne treba da se ponovi.
„Društvo u svojim različitim mitovima i predrasudama podržava taj ostanak u tišini samih žrtava i veoma je važno da mladi bivaju osviješteni o tim predrasudama, mitovima koji vladaju kako bi pomogli žrtvama da izađu iz okvira tišine”, istakla je dr. sc. Ljubica Tomić Selimović, vanredna profesorica na odsjeku za pedgogiju i psihologiju na Filozofskom fakultetu UNTZ .
„ Moramo se poučiti iskustvima drugih zemalja kao što je Njemačka koja bez predrasuda govori kroz obrazovanje o zločinu nad jevrejima. Te pozitivne primjere trebamo implementirati u našim obrazovnim programima i to bez predrasuda jer stvaraju jazove sa jednim objektivnim pristupom gdje znanje, nauke trebaju dati svoj doprinos”, dodao je dr.sc. Izet Šabotić, profesor na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
U okviru obilježavanja Sedmice sjećanja i podrške žrtvama torture u nedjelju od 11 sati bit će održana i ulična manifestacija, a riječ je o mirnoj šetnji na Slanoj Banji u Tuzli u znak podrške ženama koje su preživjele seksualno nasilje, a simobličnm puštanjem balona u zrak bit će poslana podška svim žrtvama torture u svijetu.
