Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno sa Državnim tužilaštvom,
postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid
Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje
krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno
je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o
presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je
zaštićeni svjedok, Sud i Tužilaštvo BiH su preduzeli korake za pokretanje
postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.
Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje
identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo.
“Mi smo pokrenuli zajedno sa Tužilaštvom postupak za dalju zaštitu svjedoka
i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet
zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.
Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve
prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili
informacija koje se mogu dovesti u vezu sa otkrivanjem njegovog identiteta
predstavlja krivično djelo.
Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su
prenijeli sa Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal
www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti
premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta
RSTR-a se navodilo da su na snimku na kojem nije bio zaštićen glas
svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je
davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.
Iz RTRS-a nisu željeli komentarisati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli
identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili sa portala dio
teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.
Portal Istraga.ba prošle je sedmice objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka
sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa
svjedoka.
Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici
protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužilaštva M-16 je u junu
- godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio
novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH
ranije pisao.
Nakon što je iz Tužilaštva potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi
na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno
ime zaštićenog svjedoka.
Tužilaštvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon
medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam
identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i
službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.
“Nadalje, u vezi sa navedenim, Tužilaštvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv
određenih djelatnika Suda BiH i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem
identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će
se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz
Tužilaštva.
Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta
zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela
funkcionalnog pravosudnog sistema”.
“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim
suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju
posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu
sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo
iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji
osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim
standardima”, navode iz OSCE-a.
Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora
kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući
objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.
“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo
koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti.
Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim
standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje
potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim
procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema
javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna
kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava,
svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju
kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i
budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.
Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta
žrtve ili svjedoka u krivičnom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati
krivično djelo.
Advokatica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom
krivičnom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u
najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u
pravosuđe.
“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog krivičnog
djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj
ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi,
odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.
Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i
nepristrasnu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti
uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u
sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.
Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine
izrekao presudu kojom su na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni
Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On
danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da
se ništa ne poduzima po tom pitanju”.
“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka
‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga,
a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok
pojavi na sudu pred advokatima, pred porodicama optuženih i svi znaju ko je
taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe
Muračević.
On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula
postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.
RTRS je tokom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo”
RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog
diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji
Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su
spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio
zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”
Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi da li je ovaj slučaj do
danas bio procesuiran.
Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta
zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.
Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila
identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom
suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je
bila osuđena na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.
