Uoči hrišćanskog praznika Božića, pravoslavni vjernici večeras su dvorištu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli zapalili badnjak i time obilježili početak proslave Badnje večeri.
Paljenje badnjaka je obred rađanja nove plodne godine. Njegovim spaljivanjem, spaljivan je duh vegetacije da bi se njegova snaga prenijela na ljude, usjeve i stoku. Na Badnje veče, uz molitvu ostaje budno cijelo domaćinstvo i tako dočekuje Božić. Iako se sa badnjakom i slamom u kuću unosi i božićna pečenica, ona se jede tek na Božić. Na Badnje veče služi se posna večera: riba, pasulj, med, žito, vino, suhe šljive i orasi. Domaćica sprema neparan broj jela i mijesi pogaču. Običaj je da se poslije od cijelog jela i pića ostavlja ponešto, i da se kuća ne čisti do trećeg dana Božića.
Božić je, uz Vaskrs, najznačajniji praznik za pravoslavne vjernike. Pripreme za obilježavanje Božića počinju 40 dana ranije, božićnim postom koji simbolizira pročišćenje duha i tijela.
